Kriminal

Podignuta optužnica protiv Osmice i Cikotića. Raport otkriva detalje

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu u aferi „Sigurnosne provjere“ protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Osmana Mehmedagića Osmice, ministra sigurnosti BiH Selme Cikotića i savjetnika direktora OSA-e po ugovoru Muriza Druškića zbog osnova sumnje za zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja, potvrđeno je Raportu iz Tužilaštva BiH.

„Povodom vašeg upita, obavještavamo vas da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv:

  1. Mehmedagić Osmana-generalnog direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH,
  2. Cikotić Selme-ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH, i
  3. Druškić Muriza-savjetnika generlanog direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH i člana Komisije Vijeća ministara BiH za odlučivanje po žalbama u predmetima sigurnosnih provjera.

Osumnjičenima se stavlja na teret da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220 KZ-a BiH.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje“, rečeno nam je iz Tužilaštva.

Raport otkriva detalje optužnice.

Prema optužnici, Mehmedagić i Druškić odlučili su uspostaviti kontrolu u predmetima oduzimanja sigurnosnih dozvola uposlenicima javnog i sigurnosnog sektora, pri čemu se nisu rukovodili interesima svoje službe nego ličnim i političkim interesima vladajuće političke opcije na nivou institucija BiH, tako što e u članstvo Komisije Vijeća ministara BiH za odlučivanje po žalbama u predmetima sigurnosnog provjeravanja imenovan kao predstavnik OSA-e Druškić i uposlenik Ministarstva sigurnosti BiH Ismail Sarić, koji su tokom rada u navedenoj Komisiji trebali donositi odluke u skladu sa nalozima Mehmedagića, a na štetu policijskih službenika kojima se oduzima dozvola za pristup tajnim podacima, a sve zbog ličnih interesa Mehmedagića i s njim povezanih osoba.

Pristup tajnim podacima

U obrazloženju Tužilaštva se navodi da je Mehmedagić Ministarstvu sigurnosti BiH predložio da se za člana Komisije ispred OSA-e BiH delegira Druškić, diplomirani pravnik sa dozvolom za pristup tajnim podacima Vrlo tajno, iako je znao da Druškić 31.3.2020. godine ispunjava uslove za starosnu penziju, čime prestaje važiti njegova sigurnosna dozvola i pristup tajnim podatcima Vrlo tajno. Ova dozvola je formalni uvjet da bude predstavnik institucije OSA-e u kojoj više nije zaposlen.

Nakon penzionisanja Druškića, on i Mehmedagić su zajedno, u namjeri da dovedu u zabludu državni sigurnosni organ i Vijeće ministara BiH, svjesno propustili obavijestiti Ministarstvo sigurnosti BiH da je Druškić penzionisan. Posljedica toga je da mu državni sigurnosni organ nije oduzeo sigurnosnu dozvolu danom penzionisanja, pa je tadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić 24. 4.2020. godine, Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH uputio prijedlog Odluke o imenovanju Komisije za rješavanje žalbi u postupku sigurnosnog provjeravanja, a potom 4.5.2020. godine Dopunu istog prijedloga, u kojem je u članu 2. Odluke kao prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH ispred OSA-e predložio Druškića.

Na sjednici Vijeća ministara BiH 11.6.2020. godine Druškić je jednoglanso imenovan na dužnost člana Komisije. Nakon što je Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj 11.6.2020. godine u Sarajevu, na prijedlog Bisere Turković, ministrice vanjskih poslova, donijelo Odluku da umjesto predloženog kandidata za članstvo u Komisiji Sanina Prašovića, koji je u tom momentu ispunjavao tražene uvjete u pogledu posjedovanja dozvole za pristup tajnima podacima stepena Vrlo tajno, prihvatili prijedlog da se umjesto njega imenuje drugi uposlenik Ministarstva sigurnosti BiH Ismail Sarić, koji u tom momentu nije imao sigurnosnu dozvolu za pristup tajnim podacima stepena Tajno i Vrlo tajno.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Tegeltija Zoran zatražio od Ministarstva sigurnosti BiH dostavu informacije, da li imenovani Sarić ispunjava propisani uvjet za pristup tajnim podacima stepena Vrlo tajno, ministar Cikotić je, rukovodeći se interesima Sarića i političke partije koja ga je imenovala u Vijeće ministara, a ne interesima svoje službe, Vijeću ministara BiH nikada nije dostavio informaciju da Sarić ne ispunjava tražene uvjete.

Tek nakon što je Sarić dobio dozvolu pristupa tajnim podacima stepena Tajno i Vrlo tajno, odluka je objavljena u Službenom glasniku BiH.

Cikotić je, u obrazloženju Tužilaštva, je svojim radnjama nanio štetu zakonito predloženom kandidatu Prašoviću, odnosno korist Sariću u vidu privilegija koje kao član Komisije ima, te naknadama koje članovi Komisije ostvaruju, te stvaranja opće pravne nesigurnosti u značajnom državnom organu zbog činjenice nezakonitog postavljenja.

Dalje se navodi da je njemu kao visokom dužnosniku političke stranke poznato da su Sarić i Druškić prijedlog i izbor kadrovske komisije SDA, a ne nadležnog organa koji predlaže kandidate za članstvo u Komisiji, i on s umišljajem, pri punoj svijesti, pristaje na nezakonitost, iz razloga jer je to politički interes opcije koju predstavlja. Praksa u kojoj se ljudi imenuju, a poslije im se „završavaju papiri“, je postala uobičajen način koruptivnog ponašanja u Institucijama BiH, pa i šire u našoj zemlji.

Tužilaštvo BiH je dalo i prijedlog za određivanje mjera zabrane nakon potvrđivanja Optužnice. Predloženo je da se Mehmedagiću izrekne mjera zabrane preduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih na način da mu se zabrani obavljanje dužnosti generalnog direktora OSA-e, zabrana sastajanja sa određenim licima te zabrana kontaktiranja sa svjedocima.

Predloženo je da se Cikotiću izrekne mjera zabrane obavljanja funkcije ministra sigurnosti BiH, zabrana sastajanja sa određenim licima i zabrana kontakta sa svjedocima.

Predložene mjere zabrana

Za Druškića je predožena zabrana obavljanje djelatnosti člana Komisije Vijeća ministara BiH za rješavanje žalbi u postupku sigurnosnog provjeravanja, zabrana ulaska u prostorije OSA-e i Ministarstva sigurnosti BiH, te da se zabrani kontaktiranje sa svjedocima.

Tužilaštvo BiH ovakve mjere predlaže, jer istraga ukazuje da Mehmedagić i Cikotić imaju stvarni utjecajni položaj na brojne uposlenike OSA-e i Ministarstva sigurnosti, koji čak i zbog same činjenice da su pozivani u Tužilaštvo BiH već trpe posljedice zbog činjenice svjedočenja. Tako Cikotić ne izvršava odluku Suda BiH o vraćanju na dužnost Bakira Dautbašića, premješta na drugo radno mjesto zakonito predloženog kandidata za članstvo u Komisiji Sanina Prašovića, a Mehmedagić uskraćuje brojne podatke nadležnom tužiocu zauzimanjem potpuno nezakonitog stava da Tužilaštvo nema uređen segment pristupa tajnim podacima u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka, pri čemu Mehmedagić selektivno odlučuje da dostavlja akte sa oznakom tajnosti Tužilaštvu BiH samo kada on to želi i kada je to u njegovom interesu.

Kao ilustraciju takvih situacija iz Tužilaštva navode zahtjev za dostavljanje njegove diplome ili podataka poput sistematizacije radnih mjesta u slučaju Muhameda Pekića, te Podataka o zaključenim ugovorima o djelu i radnim odnosima na određeno vrijeme, koji nose oznaku tajnosti. Osim toga, iz Tužilaštva navode da se predložene mjere u slučaju Mehmedagića, pored pritvorskog osnova, vezuju za mogućnost ponavljanja krivičnog djela, pri čemu Mehmedagić ima i drugu potvrđenu Optužnicu zbog istog krivičnog djela.

Ipak, Tužilaštvo smatra da mjera pritvora kao najstrožije ograničenje ljudskih prava kada je u pitanju Mehmedagić nije neophodna, te da bi se uskraćivanjem mogućnosti da sa pozicije generalnog direktora OSA-e zloupotrebljava i privatizira svoju službu, otklonila opasnost od mogućnosti da optuženi utje če na tok krivičnog postupka.



Povezani postovi: