Puštanjem audio-snimka izvještaja Nine Ćatića iz Srebrenice 10. jula 1995. godine, emitiranog pred sam pad tog grada i genocid, Memorijalni centar Srebrenica obilježio je Svjetski dan radija.
"U 15 sati 8. jula 1995. Radio Bosne i Hercegovine daje opširan izvještaj o krajnje kritičnoj situaciji u zaštićenoj zoni Srebrenica, koju već treći dan 'Karadžićeve' snage strahovito napadaju i granatiraju, a uz masovna razaranja, ubijanja i ranjavanja, umire se i od gladi. Radio 99 isti dan prenosi izjavu predstavnika UNPROFOR-a, koji traže blisko prisustvo vazdušnih snaga nad Srebrenicom pošto su 'Karadžićeve' snage pregazile jednu od posmatračkih baza holandskih 'plavih šljemova' - bile su vijesti koje su stizale do bh. i svjetske javnosti svega tri dana pred pad Srebrenice", saopćeno je iz Memorialnog centra Srebrenica.
Slijedi dramatični tonski izvještaj reportera Radio BiH iz Srebrenice od 9. jula u kojem se, između ostalog, navodi da se UNPROFOR povlači, a da preostali 'plavi šljemovi' bježe i da stanovništvu prijeti masovan pokolj.
Izvještavanje se nastavilo, a vijesti iz Srebrenice ticale su se traženja pomoći stranih zvaničnika i pozive kako bi se spriječio genocid na Bošnjacima koji su živjeli unutar UN-ove zaštićene zone.
"Tadašnji premijer Haris Silajdžić upućuje pismo NATO-u u kojem pita zašto nema reakcije kada je izvršen napad na civile i UNPROFOR, premda je dat izričit odgovor da će intervenisati ukoliko se isto dogodi", navodi se u saopćenju.
Kako se nadalje navodi, radio stanice 10. jula prenose da premijer Silajdžić pita da li je UN zatražio intervenciju i ako jeste zašto NATO ne reaguje, jer traje opšti napad na zaštićenu i demilitarizovanu zonu Srebrenice, a Radio BiH prenosi u svim vijestima da izvještač iz Srebrenice javlja kako se branioci grada bore na vratima grada, a da Holanđani ne pružaju nikakav otpor, dok iz diplomatskih izvora u Briselu javljaju da je NATO spreman na vazdušnu akciju, ali da će to zavisiti od poziva UN-a.
U tom kontekstu u saopćenju se navodi kako se ratni direktor Radija BiH Milenko Voćkić u jednom od razgovora prisjetio tih dana.
"Mi smo bili u blokadi. Niti smo mi znali koliko je tačno ljudi u Srebrenici, ni koliko vojske tamo ima, kojom se snagom napada. Kada smo dobili informaciju o padu Srebrenice, strašan muk je nastao među kompletnom ekipom koja je tu radila. Bio sam tu kad smo dobili posljednji izvještaj Nine Ćatića, poslije kojeg se on više nije nikada javio. To je bio glas koji je svojom bojom sve kazivao. Mi smo pod utiskom tog izvještaja dugo, dugo bili", prisjeća se Voćkić.
U posljednjem izvještaju Nino Ćatić, između ostalog, navodi kako je nemoguće opisati sitauciju koja vlada u Srebrenici, ističući kako svake sekunde po tri smrtonosna projektila padnu na taj grad.
"Da li iko na svijetu može doći da vidi tragediju koja se dešava Srebrenici i njenim stanovnicima? Ovo je nečuven zločin koji se izvodi nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici, populacija u ovom gradu nestaje", bile su riječi posljednjeg izvještaja Nine Ćatića, 10. jula 1995. godine za program Radija Bosne i Hercegovine.
Povodom Međunarodnog dana radio stanica, Memorijalni centar Srebrenica danas odaje priznanje radio-novinarima i svima koji su bili uključeni u izvještavanju o opsadi i genocidu u Srebrenici od početka rata do njenog pada, 11. jula 1995. godine, ali i kasnije, kroz neumorni rad na širenju istine o genocidu, navodi se u saopćenju.
