Poskupljenja hljeba i pekarskih proizvoda koja su pokrenule neke manje pekare u Sarajevu mogla bi biti uvod u seriju poskupljenja svih osnovnih životnih namirnica. Zbog svega toga oglasili su se i iz Saveza samostalnih sindikata BiH koji već mjesecima pozivaju nadležne da zaštite domaću proizvodnju kako bi se zaustavio ovakav udar na potrošače.
Otkupiti viškove
- Upozoravali smo da se mora kontrolisati rast cijena osnovnih životnih namirnica, a sve u cilju zaštite radnika, njihovih porodica, penzionera i drugih ugroženih skupina, ali i svih građana Bosne i Hercegovine. Krajnji je trenutak da se fokus nadležnih prebaci na iznalaženje načina kako da se otkupe svi viškovi poljoprivrednih proizvoda od domaćih proizvođača, napune robne rezerve i na taj način spriječi crni scenarij koji nam, bez adekvatne i brze reakcije nadležnih, definitivno slijedi - priopćeno je iz Saveza.
Zbog svega ovog za Večernji list proteklih dana reagirali su i ljudi iz struke, među njima Nedžad Bićo koji je predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH te i sam proizvođač. - Što se tiče poljoprivrednika proizvođača žitarica cijene ne bi trebale ovako rasti, e sad, što rade pekari, stvarno ne znam. U otkupu je pšenica stvarno minimalno poskupjela, pa je cijena bolja, ali to nije razlog za poskupljenje hljeba zato što oni imaju ekstra marže, malu gramažu i sve ostalo. I po pitanju otkupa ne bi trebale rasti cijene jer se još uvijek rade proizvodi s prošlogodišnjim urodom žitarica.
Ako se krene s cijenama većim za 40 posto, država treba reagirati, a razuman čovjek pita se na temelju čega neko diže cijenu za toliko kad se radi s lanjskim urodom - kazao je Bićo. Za Večernji list komentar su dali i iz tvrtke Klas koja je dio najveće prehrambene grupacije u BiH. Ovaj vodeći bh. proizvođač u mlinsko-pekarskoj djelatnosti umiruje javnost.
- Pratimo trendove na svjetskom tržištu i cijenu ulaznih sirovina. Trenutačno nemamo planove za poskupljenje, ali svakako sve ovisi o daljnjem kretanju cijena - kazali su za Večernjak. Ubuduće, jasno je, da ovakvih najava poskupljenja i samih poskupljenja od pojedinaca ne bi bilo, država mora reagirati. Lekcije iz prošlosti Iz Saveza samostalnih sindikata istaknuli su da BiH uvozi čak 80 posto potrebne pšenice.
Također, pšenica je na globalnoj razini skuplja za 23 posto, a poskupio je i transport čak za 10 puta u odnosu na vrijeme prije pandemije, pa će BiH svoju ovisnost o uvozu puno skuplje plaćati nego nekad ranije. Da se ne dogode enormna poskupljenja i da nam ne nestane osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, država se mora pobrinuti za proizvođače, poticati sijanje žitarica, omogućiti otkup i uskladištiti to bogatstvo u robne rezerve jer ne znamo šta se može u budućnosti događati.
Koliko je važno imati vlastitu hranu i proizvodnju najbolje potvrđuje prošlogodišnji strogi lockdown iz marta i aprila, kad je doslovno cijeli svijet stao i kad je svaka zemlja ovisila o onom što je u njoj proizvedeno. Pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Bosna i Hercegovina da je potrajala situacija nekih mjesec dana duže. Stoga je važno djelovati prije nego što nas bilo što iznenadi u budućnosti.
