Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT), poručila je danas u Sarajevu da je za trajno pomirenje neophodna spoznaja istine o onome što se dogodilo na prostoru Bosne i Hercegovine '90-ih godina.
Povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) danas je u Sarajevu počela dvodnevna međunarodna konferencija pod nazivom "30 godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi", u organizaciji Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenice i Žepe" te Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti s prostora bivše Jugoslavije. Među učesnicima je i Santana.
"Septembar 1993. donio je neviđene strahote Bosni i Hercegovini. U Sarajevu, žitelji su bili primorani da se sklanjaju od neselektivnog snajperskog djelovanja. Baš ovdje, u ovom gradu, jedna majka i njena osmogodišnja kći ustrijeljene su dok su hodale, držeći se za ruke, na putu da nabave udžbenike za školu. Ovi zločini, i hiljade njima sličnih, predstavljaju, jednostavno rečeno, najgore što su ljudska bića u stanju da učine jedni drugima", kazala je Santana.
Prema njenim riječima, počinjeni su uprkos tome što je Vijeće sigurnosti stvorilo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
"Činjeni su i dalje, neograničeni u svojoj izopačenosti, sve dok nisu doživjeli kulminaciju genocidom u Srebrenici, čija je drskost poslužila da pokaže s kolikim prezirom ovi zločinci posmatraju nedavno osnovan Međunarodni sud i njegovu obećanu pravdu. Zapravo, čak i najvatrenije pristalice Međunarodnog suda imale su samo ograničeno povjerenje u sposobnost nove institucije da ispuni svoje težnje i izvrši svoj mandat", izjavila je Santana.
Uprkos svemu, navela je, Međunarodni sud je otišao dalje od razvijanja materije i procedura, i pomogao je u stvaranju nove kulture prava.
"Kulture protiv nekažnjivosti. To je bio prvi put da se došlo do spoznaje stvarnog stanja – da, ako međunarodno krivično pravo želi biti relevantno i poštovano, onda mora postojati mogućnost da ga međunarodna zajednica sprovede. Sudski rad pred MKSJ oživio je 1994. godine, s prvim hapšenjem, kada je Savezna Republika Njemačka uhapsila Duška Tadića za strahote u Prijedoru, što je ujedno bio i prvi pokušaj da se u ime Ujedinjenih nacija sprovede međunarodno humanitarno pravo. Bio je to i prvi ispit, kada je jedna država članica jasno potvrdila svoju obavezu da sarađuje s međunarodnom jurisdikcijom kroz usvajanje specijalnog zakona kako bi osigurala predaju optužene osobe MKSJ-u", podsjetila je Santana.
Istakla je da je ovo bio prelomni trenutak za međunarodno krivično pravo, tako da i 30 godina kasnije, MICT i ostali sudovi i tribunali se još uvijek pouzdaju u taj temelj saradnje, koju je tada, tih 1990-ih, predvodila Njemačka.
"Prihvatam da pravda nije bila savršena. Ali, s druge strane, da vas upitam – ima li neko u ovoj zemlji ko ne zna za hašku pravdu? Ponosna sam što mogu nedvosmisleno potvrditi da je ova pravda bila pravična, djelotvorna i da je doprinijela uvažavanju patnje širom Bosne i Hercegovina tokom konflikta 1990-ih, ne samo za neposredne žrtve zločina i njihove porodice, nego i za korist budućih naraštaja", kazala je Santana.
Prema njenim riječima, MICT i njegov prethodnik, MKSJ, predstavljaju sistem zasnovan na visokim standardima pravičnosti i poštovanja zakonitog postupka.
"Mehanizam, i ja kao njegova predsjednica, nastavljamo da djelujemo nezavisno u obavljanju osnovnih funkcija, svjesni stavova zainteresovanih strana kao što ste vi, koje su nezaobilazne u našem radu, ali uvijek usredsređeni na interese pravde. Znamo na osnovu uspjeha MSKJ da pravna institucija mora djelovati nezavisno, isključivo na osnovu zakona i dokaza, ako želi da njene odluke imaju težinu u Bosni i Hercegovini i drugdje", pojasnila je Santana.
Naglasila je da se ova odgovornost nastavlja i nakon izricanja presude, čime se ostvaruje cjelokupan ciklus pravde.
"Drugo, gotovo je kliše da se međunarodna pravda kreće presporo i da je preskupa. Ipak, sa svakom godinom koja je prolazila, MKSJ je sticao vrijedan uvid u probleme i najbolje prakse u pronalaženju međunarodne pravde, a Mehanizam je sada globalni lider u osiguranju pravde, uz poštovanje zakonitog pravnog postupka. Treće, za trajno pomirenje neophodna je spoznaja istine o onome što se dogodilo. Činjenice koje su utvrđene od strane MKSJ i Mehanizma su proizvod neposrednih dokaza i u potpunosti obrazloženih sudskih odluka. Očigledno je da pojedinci koji poriču ovu historiju više prikazuju svoje nedostatke nego bilo šta drugo, i oni nikada neće uspjeti da opovrgnu nepobitne zaključke naših sudova", izjavila je Santana.
Prema njenim riječima, jedna od najvažnijih funkcija MICT-a jeste da učvrsti naslijeđe MKSJ-a.
"To naslijeđe živi ne samo u njegovim potvrđenim presudama, nego i u dokazima i stručnosti koje se prenose tužilaštvima i nacionalnim vlastima. Sada je na vama, građanima i funkcionerima pogođenih zemalja, da dovršite 30-godišnji zadatak njegovanja i ostvarivanja pomirenja. Današnji izazovi su možda na vama da ih riješite, ali Mehanizam će nastaviti da vam pruža svoju podršku u skladu sa svojim mandatom", poručila je Santana.
Podsjetila je da danas obilježavaju ne samo 30 godina od osnivanja MKSJ-a, nego obilježavaju također i nedavni završetak njegovog primarnog mandata.
"To je značajan poduhvat, i zadovoljna sam što mogu da ga podijelim s vama na ovom mjestu. Nema više nijednog supsidijarnog organa Savjeta bezbjednosti koji radi aktivno na krivičnom gonjenju i suđenju za genocid, ratne zločine, ili zločine protiv čovječnosti koji su počinjeni u bivšoj Jugoslaviji. Štafeta je, konačno, prešla u druge ruke. Ova nova stvarnost dovela je, ranije ove godine, do zatvaranja posljednje preostale kancelarije Mehanizma u regionu, ovdje u Sarajevu, a mi u potpunosti prelazimo na rezidualnu konfiguraciju za koju smo stvoreni 2010. godine", navela je Santana.
Poručila je da ipak, budu sigurni da će Mehanizam nastaviti da igra svoju ulogu.
"Čak i kada se suočava s prkosom država i nezainteresovanošću međunarodne zajednice, kao što vidimo u slučaju odbijanja Republike Srbije da preda Petra Jojića i Vjericu Radetu, ja se neću suzdržati od korištenja svih relevantnih foruma da maksimalno skrenem pažnju na neispunjenje obaveza bilo koje države. Napadi na sprovođenje pravde nisu prihvatljivi i moraju se osujetiti", naglasila je Santana.
Istakla je da rad koji preostaje na postizanju pravde, mira, i pomirenja moraju obaviti sami posvećeni građani neposredno.
"Predstavnici žrtava će i dalje služiti kao uzori istrajnosti u obezbjeđivanju toga da istorija nikada ne zaboravi patnju kojoj su podvrgnute njihove zajednice i u glasnom zahtijevanju krivičnog gonjenja svih preostalih počinilaca. Državni tužioci koji su se okupili ovdje danas igraće važnu ulogu u nastavku potrage za pravdom, sve dok to rade s integritetom i samostalnošću. A, novinari među vama, i svi oni koji govore istinu, pomoći će da se pravično procjene uspjesi ili eventualni neuspjesi vaših sunarodnika", poručila je Santana.
Podsjetila je na riječi generalnog sekretara Ujedinjenih nacija iz izvještaja koji je podnio Vijeću sigurnosti 1993. godine u vezi sa strašnim okolnostima koje su vladale u svim državama bivše Jugoslavije.
"Osvrćući se na raspad samog društva, on je 'naglasio da se fundamentalno rješenje problema mora tražiti kroz dijalog' i da 'su same strane te koje snose primarnu odgovornost da se postigne takvo rješenje, i one su te koje moraju preduzeti korake ka pomirenju'. Sudbina Bosne i Hercegovine je danas i dalje u njenim rukama. Morate nastaviti da preuzimate kontrolu nad svojom budućnošću. Dok je MKSJ igrao ključnu ulogu i samostalno utvrdio istinu o mnogim zločinima u cijelom regionu, to ne može zamijeniti potrebu da se pogođene zajednice uhvate u koštac s tim kako najbolje da postignu pomirenje, kako na lokalnom nivou, tako i naročito na političkom planu", zaključila je Santana.