Veliki problem

Prijeti li nam kolaps zdravstva: Ljekari odlaze, ko će nas liječiti za 10 godina

Odliv stanovništva kao naše propadanje se vidi i u zdravstvu, ali i u drugim granama

Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZ FBH), upozorio je da se danas moraju poduzeti konkretne mjere kako za deset godina ne bismo bili u situaciji da imamo veliki problem kada je riječ o ljekarima i stanju u zdravstvu.

Govorio o javnom zdravstvu, problemima s kojima se susreću, novim aktivnostima i poboljšanju zdravstvene situacije u Federaciji BiH.

"Mi smo u postpandemijskom razdoblju, što se tiče zdravstva u Federaciji BiH. Kada govorimo o organizaciji zdravstva generalno, ali i o stanju zdravlja, imamo dva aspekta. Prvi je da bilježimo činjenicu da naše stanovništvo ima visoko očekivanje od zdravstvenih ustanova, zdravstvenih usluga, ljekara, ali i vlasti koje to trebaju osigurati. Živimo u društvu koje je naviklo da ima vrlo dostupno zdravstvo, finansijski ako je moguće besplatno ili jeftino. S druge strane, da imamo što više mogućnosti, ali na najvišoj razini. To je vrlo teško ostvariti, jer znamo da to veoma košta", pojasnio je Skočibušić.

Mišljenja je da imamo i zdravstvo koje se suočava s nedostatkom kadra.

"Kao Zavod smo izradili analizu koja će uskoro biti objavljena, a u kojoj jasno vidimo da je broj ljekara preko 55 godina, što znači da će u idućih desetak godina ići u penziju, velik. Dakle, broj ljekara će biti značajno manji. Onda se postavlja pitanje ko će pružiti kvalitetnu uslugu ako neće biti ljekara. Kakvo je stanje s ljekarima, tako je stanje i s ostalim kadrom. Nažalost, odliv stanovništva kao naše propadanje se vidi i u zdravstvu, ali i u drugim granama. To je jedan od elemenata koji najbolje pokazuje u kakvom se trenutku sada nalazimo i kakva je perspektiva. Ne želim biti pesimističan pa reći da će biti grozno, ali je ovo zapravo izazov i upozorenje svima da danas moramo razmišljati kako ćemo planirati u narednom razdoblju. Situacija sada nije alarmantna, ali ako ne poduzmemo neke mjere, bit će alarmantna", istakao je Skočibušić.

Smatra da je sada trenutak da se povećaju i upisne kvote na fakultetima, da se zdravstveni radnici tako vrednuju da bi bilo bolje i da ostanu u zemlji, ali i da se popravi opće društveno stanje.

"Nije samo materijalni razlog odlaska ljudi, nego su evidentna i nezadovoljstva zbog društvenog stanja. Moramo znati da smo mi mali zdravstveni sistem i ipak većina ljudi se liječi u zemlji. Mali dio će uvijek za vrlo specifične stvari morati ići u inostranstvo. Međutim, kvalitet zdravstvenih usluga uvijek može rasti, ali kvalitet pruža sistem koji čine ljudi", rekao je Skočibušić.

Skočibušić: Kakvo je stanje s ljekarima, takvo je i s ostalim kadrom (AA)

Dotakao se i lista čekanja u zdravstvenim ustanovama.

"I u zapadnim demokracijama postoje liste čekanja, ali postoje veća izdvajanja za zdravstvo. Izdvajanja za zdravstvo su se nešto i smanjivala", pojasnio je Skočibušić.

Pandemija COVID-19

U izazovnim godinama pandemije COVID-19 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine bio je jedan od glavnih nosilaca protupandemijskih mjera i na prvoj liniji odbrane protiv COVID-19.

"Formalni dio pandemije je završen, ali virus ostaje među nama. Bolest će svakako mutirati, bit će različitih genetskih varijacija. Međutim, vidimo da je od onih prvih teških kliničkih slika virus oslabio. Kao društvo smo i više puta preboljeli COVID što znači da je svako naredno obolijevanje nekako lakše. Sada COVID-19 moramo uklopiti kao i druge respiratorne bolesti, u naš redovni zdravstveni sistem", naglasio je Skočibušić.

Kako je kazao, na sreću, ipak smo u tom pandemijskom periodu imali organizovan javnozdravstveni i bolnički sistem.

"Koji je osigurao da većina dobiju bolnički krevet. Svi su dobili lijek, kisik, njegu… Na Zapadu smo vidjeli masovne ukope, da je nedostajalo svih osnovnih stvari. Naš odgovor nije bio loš, ali smo izvukli određene pouke i shvatili gdje smo slabi. Možda smo slabi u činjenici da je upravljanje vrlo decentralizirano, da svaka općina ima slobodu da donosi odluke i mjere, što i nije tako dobro. Vidjeli smo i da svako sebi daje za pravo da procijeni treba li poštivati mjeru ili ne. U skladu s tim, dobro smo prošli", istakao je Skočibušić.

Vakcinacija djece i mladih

Vođenje i koordinacija programa imunizacije je jedna od aktivnosti Zavoda. Redovan program imunizacije djece i mladih je kontinuirana aktivnost i obaveza Zavoda. Novina je uvođenje imunizacije protiv humanog papilloma virusa (HPV) u Federaciji BiH.

"Imunizacija je jedan od važnih elemenata zdravstva. Od prošle godine smo počeli s novim agensom koji je protiv humanog papilloma virusa. To je glavni uzročnik karcinoma cerviksa kod žena, ali i drugih karcinoma, i genitalnih i negenitalnih bradavica", rekao je Skočibušić.

Vakcinacija na Zapadu je počela 2006. godine. Oko 120 zemalja u svijetu ima ovu vakcinaciju.

"Ove godine provodimo edukacije zdravstvenih radnika u deset kantona. U fokusu su nam djevojčice osmog razreda, ali zavisno od raspoloživosti vakcina, vakcinisat ćemo i starije djevojčice i dječake. Prvi put se radi o jednom preventivnom programu koji daje dugoročne rezultate, nakon 15, 20, 25 godina, kada dolazi onkogena promjena. Zasad su naši rezultati dobri. Prošle godine smo kupili 1.000 doza i sve smo podijelili. Ove godine smo kupili 2.000, a sada idemo s novim krugom vakcinacije", naglasio je Skočibušić.

Ukazao je i na važnost vakcinacije.

"Početkom prošlog stoljeća na zemaljskoj kugli je bilo 1,5 milijarda stanovnika, a danas ima osam milijardi. Za takav porast stanovništva, prije svega, zaslužne su dvije stvari. Jedna je vakcina koja je spriječila širenje masovnih zaraznih bolesti, a druga su antibiotici. Ranije je i najbanalnija upala grla bila fatalna", pojasnio je Skočibušić.

Dotakao se i novih izazova i aktivnosti koji su pred njima.

"Pred nama je sada novi izazov, rješavanje unapređenja imunizacije i brige o hroničnim nezaraznim bolestima. Hronične nezarazne bolesti su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, karcinomi koji su u porastu, bolesti načina života kojeg danas živimo… Želimo uspostaviti bolje registre samih bolesti, da znamo koliko je ljudi stvarno bolesno, provoditi preventivne programe, jer su oni budućnost kvalitetnog, dugoročnog zdravstva", rekao je Skočibušić.

Govorio je i o svijesti stanovništva o važnosti očuvanja javnog zdravlja.

"U našoj zemlji baštinimo jedino tradiciju higijene. Smatramo da je važno prati ruke, biti čist, redovno se kupati. Koliko djeluje smiješno o tome danas govoriti, to je danas realnost. Higijena je pola zdravlja, znači voditi računa o higijeni, ali ne samo o higijeni u smislu čistoće. Sada govorimo i o higijeni u smislu kvalitetne prehrane. Je li hrana koju jedemo tretirana hemijskim produktima, je li voda koju pijemo kvalitetna, je li naš zrak dovoljno čist? To su stvari kojim ćemo se više morati baviti", pojasnio je Skočibušić.

Stotinu godina institucionalnog javnog zdravstva u BiH

Zavod ovih dana obilježava 100. godišnjicu institucionalnog javnog zdravstva u Bosni i Hercegovini. Na svečanom programu će biti uručene i zahvalnice institucijama, organizacijama i pojedincima za aktivnu podršku aktivnostima i projektima Zavoda na unaprijeđenju javnog zdravlja.

"Javno zdravstvo nije samo Zavod za javno zdravstvo FBiH, nego je to i deset kantonalnih zavoda i sve one higijensko-epidemiološke službe u domovima zdravlja. U narednih 100 godina moramo postići više, a to je još veća kvaliteta života. Zbog toga ćemo na svečanoj akademiji u utorak imati dva panela. Jedan je o međunarodnoj saradnji s gostima iz inostranstva, a drugi je o saradnji unutar nas i našim iskustvima unutar Federacije BiH", dodao je Skočibušić.