Prošla godina bila je najtoplija zabilježena, potvrdili su novi podaci, jer naučnici upozoravaju da bi 2024. mogla biti gora.
Služba Evropske unije za klimatske promjene Copernicus danas je potvrdila da je 2023. zaista bila najtoplija godina od 1850. - trend koji se predviđao prije nego što je i godina završila jer je bila iznimno vrela.
"2023. je bila izuzetna godina s klimatskim rekordima koji su se rušili poput domina", rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Kopernikusa.
"Temperature tokom 2023. godine vjerovatno premašuju temperaturu bilo kojeg perioda u najmanje posljednjih 100.000 godina", dodala je ona.
Globalna temperatura
Globalna prosječna temperatura zraka 2023. godine iznosila je 14,98 stepeni Celzijusa. Nadmašila je prethodni rekord iz 2016. za "veliku razliku" od 0,17 stepeni.
Copernicus je otkrio da je 2023. bila u prosjeku 1,48 stepeni toplija od nivoa prije industrijskih vremena, kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u velikim razmjerima.
Carlo Buontempo, direktor Copernicusa, nazvao te informacije "dramatičnim svjedočanstvom o tome koliko smo sada daleko od klime u kojoj se razvila naša civilizacija".
No, naučnici britanskog meteorološkog zavoda, Met Officea, vjeruju da bi ovaj rekord mogao biti ponovo oboren vrlo brzo.
Njihove prognoze sugeriraju da bi 2024. mogla biti još toplija, donoseći više ekstremnih vremenskih uvjeta kao prošle godine.
Copernicus je objavio da će "vjerovatno" 12-mjesečno razdoblje koje završava u januaru ili februaru ove godine premašiti 1,5 stepeni iznad predindustrijskih razina.
Prošlogodišnji rekord znak je da se svijet sve više približava zagrijavanju od 1,5 stepeni, nivou kojem su države pristale težiti prema Pariškom sporazumu.
Nakon te tačke bit će sve teže prilagoditi se klimatskim utjecajima.
Prethodni izvještaji već su okrivili rastuću vrućinu za pogoršanje šumskih požara u istočnoj Kanadi, sušu na Rogu Afrike te intenzivnu kišu i toplinske valove u Velikoj Britaniji.
Zašto je 2023. bila tako vruća?
Profesor Richard Betts iz Ureda za meteorologiju rekao je da ljudi ubrzano zagrijavaju planetu "stvaranjem stakleničkih plinova u atmosferi usljed izgaranja fosilnih goriva i krčenja šuma".
Prošle godine također je došlo do prijelaza na vremenski obrazac zagrijavanja koji se naziva El Nino. Ovo se dešava kada se toplina iz okeana oslobađa u atmosferu.
Doktor Nick Dunstone tvrdi:
"Očekujemo da će snažni El Nino u Pacifiku utjecati na globalnu temperaturu 2024. godine.
Zbog toga predviđamo da će 2024. biti još jedna rekordna godina, s mogućnošću da privremeno premaši 1,5 srepeni prvi put."
Prošla je godina bila rekordno topla i u okeanima i polarnim područjima.
Copernicus potvrđuje da je antarktički morski led dosegao rekordno niske nivoe za to doba godine u osam od 12 mjeseci, dok su globalne prosječne temperature površine mora dosegle rekordne nivoe za to doba godine, od aprila do kraja 2023.
Naučnici za klimu kažu da bi brzo djelovanje pomoglo u suzbijanju daljnjeg zagrijavanja.
Fosilna goriva
Profesor John Marsham, stručnjak za atmosferske nauke na Univerzitetu Leeds, naglašava da "očajnički moramo brzo smanjiti upotrebu fosilnih goriva kako bismo očuvali klimu prihvatljivu za život o kojoj svi ovisimo".
Profesor John Marsham, stručnjak za atmosferske znanosti na Sveučilištu Leeds, rekao je da "očajnički moramo brzo smanjiti upotrebu fosilnih goriva kako bismo očuvali klimu prihvatljivu za život o kojoj svi ovisimo".
Ed Hawkins, profesor klimatskih znanosti na Univerzitetu Reading, rekao je da su "razorni ekstremni vremenski događaji 2023. upozorenje da će se takvi događaji nastaviti pogoršavati sve dok ne pređemo s fosilnih goriva i dosegnemo nivo nulte emisije".
"To je upozorenje da ćemo i dalje generacijama trpjeti posljedice našeg nedjelovanja.
Upozorenje da ćemo zažaliti što nismo djelovali brže kada tehnologije za smanjenje emisija budu tako lako dostupne", upozorio je Hawkins.
