Nakon što su okončane predsjedničke konvencije, naredni ključni dan u kampanji u trci za kabinet predsjednika Sjedinjenih Američkih Država je 219. septembar, dan kada će biti održana prva debata predsjedničkih kandidata.
Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski rival, bivši potpredsjednik Joe Biden, proveli su sedmicu nakon svojih konvencija iznoseći argumente u nekim državama SAD-a koje su ključne za pobjedu na izborima - Wisconsinu, Pensilvaniji i Sjevernoj Karolini, navodi Glas Amerike (VoA).
"Mislim da možemo očekivati da vidimo burnu raspravu između dva predsjednička kandidata", rekla je Jennifer Marcieca, profesorica komunikacija na Teksaškom A&M Univerzitetu, i dodala da su oba kandidata borci.
Marcieca kaže da najave Trumpovog debatnog stila mogu biti pronađene u onome kako je opisao svoju kampanju 2016. godine, kao "kontraudarac", prenosi Tanjug.
"On regularno koristi svoj ad hominem napad, kojim napada osobe, umjesto njihove argumente. I on nema stida da to radi, da se ruga ljudima i ismijava ih tokom debate. On je to radio 2016. godine", rekla je Mercieca, dodajući da historija Bidenovog debatovanja pokazuje da će on držati svoje pozicije.
"Ono što smo vidjeli 2012. godine u njegovoj potpredsjedničko debati je bilo slično, mislim, Trumpovom stilu. Biden je na neki način malo ismijavao svoje oponente. Smijao im se, znate, na neki način u lice", kazala je Mercieca.
Kaže kako ne misli da će Biden ići u ekstrem, kao što Trump to radi u smislu ismijavanja svojih protivnika ili prijeteći im, ali smatra da je on sposoban držati svoju poziciju i ne dozvoliti sebi da bude zastrašen".
Od prve predsjedničke debate 1960. godine i nakon njihove obnove 1976. godine, format je generalno ostao isti - kandidati odgovaraju na pitanja moderatora debate.
"Ono što je to, zapravo, jeste zajednička konferencija za medije koju dijele. Konferencija za medije s kratkim odgovorima naprijed i nazad, dok se zadržavaju na svojim porukama", rekao je John Koch, direktor debate na Vanderbilt univerzitetu.
Koch je predložio drugačiji format, koji bi uključivao da eksperti postavljaju pitanja, umjesto moderator, i promatranje kandidata kako se nose s temom.
Godine 2016. procjenjuje se da je 84 miliona Amerikanaca gledalo prvu debatu između tadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trumpa i demokratske kandidatkinje Hillary Clinton.
Veliki interes za izbore 2020. godine moglo bi postaviti novi rekord, ali da li će mijenjati stavove glasača je pod znakom pitanja.
"Mnogo istraživanja o predsjedničkim debatama pokazalo je da to na neki način ljudima omogućava da se identificiraju s kandidatom s kojim se već identificiraju i nekako im omogućava da vide ko dijeli njihove stavove", kazao je Koch.
Dodao je da nema mnogo dokaza da same po sebi predsjedničke debate mijenjaju mišljenja.
