Najveći vrh planine Fluchthorn, na granici Austrije i Švicarske, urušio se u junu bez ikakvog upozorenja. Otprilike milion kubnih metara zemlje, kamenja i blata ispunilo je dolinu - toliko da stane u 40 olimpijskih bazena, izvijestio je LiveScience. Srećom, nije bilo žrtava ni povrijeđenih. Fluchthorn je imao tri vrha, od kojih je južni bio najviši. No uz sada srušeni južni vrh, titulu najvećeg - sa 3,397 metara - dobio onaj srednji, istovremeno drugi najviši vrh u Silvretta Alpama. Naučnici su se uhvatili posla da objasne junski događaj u Alpama: zašto se vrh planine urušio? Odgovor je u permafrostu: Fluchthorn je, naime, imao mnogo permafrosta - trajnog sloja leda i zemlje ispod površine planine.
"Vječni led je važan jer smrznuta voda unutar tla drži površinu zemlje na okupu i sprečava je da se pomiče. Ali kada se taj led otopi, tekuća voda može otjecati, pa površina tla postaje manje stabilna i može se pomicati, često vrlo brzo", rekao je Jasper Knight, geoznanstvenik sa Sveučilišta Witwatersrand u Južnoj Africi. Kada se veliki dio planine brzo pomiče, kao kod klizišta u Fluchthornu, to se zove "masovno kretanje".
"Globalno zatopljenje uzrokuje topljenje permafrosta, što je okidač za ova masovna kretanja", rekao je Knight.
Širom svijeta, planine na kojima se otapa permafrost imaju sve veća i sve češća klizišta, izvijestio je Međuvladin panel za klimatske promjene. Istraživanje odrona kamenja u Alpama sugerira da su ljetni toplinski valovi čest okidač za topljenje permafrosta. Ali rast temperatura zbog klimatskih promjena utječe još i više; površinski sloj leda i snijega također se može otopiti i uzrokovati poplave i klizišta. Topljenje ledenjaka također može uzrokovati masovna kretanja, kada planine izgube led koji im je godinama podupirao ‘bokove‘.
Naučnici je teško predvidjeti kada će određena planina doživjeti sljedeći odron zemlje ili kamenja. Ali mogu pratiti globalne obrasce i odrediti koji planinski lanci imaju veći rizik.
Masovna kretanja najčešća su na strmim planinama s kojih se ledenjaci brzo povlače, rekao je Knight. Planine koje ispunjavaju te kriterije naročito su brojne u europskim Alpama i južnim Alpama Novog Zelanda, dodao je.
"Kako planine postaju manje, one smanjuju pritisak na okolne padine, a to je često okidač za masovna kretanja", rekao je Knight. Rekao je i da odroni stijena i klizišta ponekad mogu poduprijeti podnožje planine i učiniti je stabilnijom. Ali oni najčešće ipak planinsku padinu čine osjetljivijom na promjene okoliša. Kod planina poput Fluchthorna koja je imala masovna kretanja ranije vjerojatnije je da će ih opet imati.
Širom svijeta više od 670 milijuna ljudi živi u visokoplaninskim područjima, prema IPCC-u. Klimatske promjene dovode njihove živote u opasnost od klizišta, odrona zemlje, odrona kamenja i još mnogo toga.
Masovna kretanja također mogu povećati rizik od blokiranih cesta, oštećenog poljoprivrednog zemljišta i kontaminacije žive u lokalnim vodnim površinama. Ove opasnosti nesrazmjerno utječu na autohtone zajednice.
Ljudsko ponašanje može planinu učiniti više ili manje osjetljivom na klimatske promjene. Insider je razgovarao s Alejandrom Argumedom i Tammy Stenner iz Asociación ANDES (Peru), organizacije koja štiti bioraznolikost u Andama i zalaže se za prava domorodačkog stanovništva. Argumedo i Stenner rekli su da domorodački narodi Anda imaju dubinski sustav tradicionalnog znanja za predviđanje i suočavanje s ekstremnim vremenskim uvjetima na obroncima planine.
Jedna od strategija koju koriste su poljoprivredne terase — stepenasti slojevi poljoprivrednog zemljišta postavljeni duž planinske padine — koje "spriječavaju eroziju tla i klizišta", rekao je Argumedo.
Dodao je da, kako bi strategija terase funkcionirala, vrh planine treba prirodne pašnjake i domaće vrste drveća koje će djelovati kao spužve za dodatnu vodu. Kameno selo u Yunnanu u Kini uspješno prakticira sličan sustav upravljanja vodom već 1300 godina.
Ali ove tehnike djeluju, jasno, samo ako se primjenjuje. Argumedo i Stenner rekli su da je peruanska vlada odbila priznati ili investirati u tradicionalne strategije ekološkog upravljanja.
"Klizišta se događaju jer su planinski ekosustavi degradirani, a terase napuštene", rekao je Argumedo. Dodao je da su rudarenje i izgradnja cesta dodatno destabilizirali planinsko okruženje.
Kako se klimatske promjene ubrzavaju, planinska se okruženja također brže mijenjaju. Knight predviđa da će masovna kretanja postati češća u sljedećem desetljeću. Ali situacija nije beznadna. Naučnici vjeruju da, ako sada radimo na usporavanju klimatskih promjena i sprječavanju degradacije planina, još uvijek možemo spriječiti najgore ishode i pomoći zaštititi planina na planetu i zajednicama koje žive u njihovoj blizini.
