Svijet

Raspliće se najveći slučaj korupcije u Njemačkoj, u pitanju su milijarde eura

Samo dan nakon vijesti da je konačno formirana nova njemačka vlada, The Financial Times iznova je pokrenuo priču o sumnji na najveći korupcijski skandal u Njemačkoj, pa i cijeloj EU. Radi se o staroj priči u kojoj su dvojica zaposlenika Deutsche Bahna prijavili drugu dvojicu visokopozicioniranih menadžera za nenamjensko korištenje korporativnih fondova odnosno za napuhivanje troškova i moguću korupciju. Nakon što su se obratili internoj službi za poštivanje pravila jedan od zviždača dobio je otkaz te je drugi prekinuo saradnju na istrazi.

U pozadini priče najveći je i najkontroverzniji infrastrukturni projekt u Njemačkoj. Gradnja nove podzemne željezničke stanice u Stuttgartu inicijalno je trebala koštati „samo“ 2,5 milijardi eura, ali su troškovi do sada narasli na 8,2 milijardi eura te se pretpostavlja da će i dalje rasti. Njemačka vladina institucija za nadzor i reviziju – Bundesrechnungshof – još su u 2016. godini upozorili kako bi ukupni troškovi mogli premašiti 10 milijardi eura. Bila je to opomena vladi Angele Merkel zbog „ozbiljnih propusta“ u nadgledanju projekta poznatog pod nazivom „Stuttgart 21“.

Radi se o projektu koji je zajednički financiran od strane njemačke vlade, Europske unije, države Baden-Wurtttemberg i grada Stuttgarta, a za nadzor je od 2017. zadužen bivši šef ureda Angele Merkel Ronald Pofalla, koji je u međuvremenu postao glavni direktor Deutsche Bahna. Kompleksni projekt treba biti dovršen 2025. godine, a predviđa 28 tunela i ukupno 117 kilometara brzih tračnica, što će omogućiti puno bolju vezu Stuttgarta i Ulma.

Jedan od zviždača tvrdi kako se u Deutsche Bahnu ne mogu opravdati troškovi u iznosu od 600 miliona eura. Oba zviždača upozorili su kako sumnjaju da menadžeri s vrha kompanije loše vode poslove te vjerojatno primaju tzv. kicbackove, što bi se u nas prevelo kao rikverce. Radi se o praksi u kojoj menadžeri poslovnim partnerima omogućavaju nerealno visoke zarada, a za uzvrat dobivaju nagrade (mito). Zapravo su sve te informacije došle do velikih medija još u 2016., a sada se, izgleda pokreće rasplet priče.

Deutsche Bahn ima godišnje prihode od 40 milijardi eura, neto dug od 37 milijardi eura te je u 2020. prijavio neto gubitak od 5,7 milijardi eura.

Zviždači su bili inženjeri koji su radili na projektu. Jedan od njih je iskusni vođa tima i specijalist upravo za alokaciju troškova u Deutsche Bahnu. U kompaniji se zaposlio još 1997. godine. Drugi zviždač, koji je otpušten, zaposlio se u njemačkom gigantu 2013. godine.

Zviždači tvrde kako su se operativci morali opirati pritisku s vrha kompanije da potroše puno više iznose na pojedine radove nego što je potrebno. U jednom slučaju radilo se o poslu koji se mogao obaviti za 30.000 eura, a s vrha su željeli potrošiti 2,5 miliona eura.

Dio troškova navodno se napuhivao i zbog prikrivanja. Zviždači su optužili menadžere s vrha kako od partnera nisu tražili nadoknade troškova na koje su imali pravo. Primjerice, prema njemačkom zakonu trošak premještanja dodatne stanice trebale su na sebe preuzeti lokalne vlasti, ali su bili toliko visoki da, sumnjaju zviždači, vrh kompanije nije želio uznemiriti lokalne partnere koji bi u tom slučaju razotkrili rastrošnost.

Nakon što su zviždači isprva upozorili vrh kompanije na sumnjivo gomilanje troškova, potpuno su ih ignorirali i po pitanju nepotrebnih tendera, kao i izbjegavanja naplate troškova na koje je Deutsche Bahn imao pravo.

Ako se dokaže, ovo neće biti prvi krupni slučaj korupcije u Deutsche Bahnu. Prije 20 godina otkriven je menadžer koji je za obnovu stanice u Leipzegu primao rikverce u iznosu 3 posto te je u javnosti prozvan „Gospodin 3 posto“. On je završio u zatvoru.

Iako je Deutsche Bahn zaustavio internu istragu o slučaju još 2016. godine, zapisnik koji je sastavio jedan od zviždača (ekspert za alokaciju troškova) ostao je kao uvjerljivi dokument s detaljnim kalkulacijama o „nepotrebnom preuzimanju financijskih obaveza, opakim poslovnim aranžmanima i organizacijskom kaosu“ koji je kompaniju koštao 600 miliona eura.

Oba zviždača sumnjaju da je služba za nadzor odala njihova imena vrhu kompanije, a što u kompaniji poriču. U slučaju zviždača koji je dva puta dobio otkaz, sud je oba puta presudio kako Deutsche Bahn nije imao osnovu za takav postupak. No, sud u Stuttgartu prihvatio je prekid radnog odnosa na prijedlog Deutsche Bahna na osnovu „međusobno uništenog povjerenja“.