realna ekonomija

Ravnoteža na tržištu rada: Kakvo je stanje u Evropi?

Potražnja za vještinama radne snage veća je nego ikad usred digitalnih i zelenih tranzicija. S obzirom na nedostatak kvalificiranih radnika u Evropi, šta EU čini da zadovolji ovu rastuću potrebu?

Dug, inflacija, plate i radna mjesta: znamo koliko je teško razumjeti kako funkcionira ekonomija. Zato Real Economy nudi jednominutni brzi kurs koji će vas brzo dovesti do brzine. Objašnjavamo najvažnije pojmove i pokazujemo kako politika reaguje na aktuelna dešavanja i ekonomske trendove. Pogledajte jednominutni brzi kurs u videu iznad.

Evropa pati od značajne neravnoteže na tržištu rada. Iako postoji rasprostranjen nedostatak radne snage u mnogim sektorima, postoji višak kvalificiranih radnika u drugim, što znači da ponuda i potražnja na evropskom tržištu rada nisu usklađene.

Prema EURES- u, nedostatak radne snage nastaje kada postoji dovoljan broj kvalificiranih ljudi, ali ih nedovoljno zapošljava u odgovarajućem zanimanju i lokaciji. Višak radne snage nastaje kada postoji više kvalifikovanih ljudi koji traže posao u relevantnom zanimanju i lokaciji nego što ima raspoloživih poslova.

Zemlje članice EU imaju koristi od slobodnog kretanja radnika unutar sindikata, što pomaže u održavanju konkurentnosti tržišta rada i izbjegavanju stagnacije. Međutim, postoji niz problema koji dovode do neravnoteže na tržištu rada:

Digitalizacija – Gotovo svaki sektor evropske privrede prolazi kroz digitalnu transformaciju. Uvode se nove tehnologije kako bi se povećala proizvodnja, smanjile ljudske greške i procesi učinili efikasnijim. Međutim, ove tehnologije zahtijevaju niz vještina koje zahtijevaju prekvalifikaciju i usavršavanje.

Starenje evropskog stanovništva - Prema podacima o evropskom stanovništvu, 2022. godine oko 21 posto stanovništva EU imat će 65 i više godina, a polovina stanovništva će biti starija od 44 godine. Nadalje, natalitet u cijeloj EU opada. Širom Evropske unije stopa nataliteta u 2020. godini iznosila je 1,5 djece po ženi. Drugim riječima, to znači da se radno sposobno stanovništvo smanjuje.

Prelazak na ugljično neutralnu ekonomiju – Razvoj čistih energetskih tehnologija i udaljavanje od fosilnih goriva stvorit će i uništiti radna mjesta. Jedan primjer, SolarPower Europe, glasnogovornik industrije u Briselu, primijetio je da se broj zaposlenih u solarnoj industriji povećao za 39 posto na 648.000 do kraja 2022., sa 466.000 u 2021. godini.

Fluktuirajući uslovi rada - Prema Indeksu kvaliteta poslova EU, uslovi rada se pogoršavaju u Grčkoj, Španiji i Francuskoj. Zadovoljstvo poslom je jedan od faktora koji utiču na migraciju karijere. Naprimjer, Irska organizacija medicinskih sestara i babica (INMO) izvijestila je 2023. da su skoro tri četvrtine medicinskih sestara i babica pripravnika reklo je da će razmisliti o napuštanju zemlje kada se kvalificiraju. Kao razloge su naveli pogoršanje broja zaposlenih, lošije uslove rada i plate koje ne odražavaju visoke troškove života. Zdravstvo je jedan od sektora koji pati od nedostatka osoblja širom EU, ali postoji i nedostatak u sektoru softvera, građevinarstva i inženjeringa.

Šta Evropa čini da pomogne?

Evropska komisija je razvila niz rješenja za borbu protiv nedostatka radne snage, od kojih su dva predstavljena ovdje:

Prekvalifikacija i usavršavanje – Pakt o vještinama Evropske unije je sveobuhvatan paket podrške koji pomaže javnim i privatnim organizacijama da upravljaju zelenom i digitalnom tranzicijom. Nacionalne i lokalne vlasti, privatne kompanije, pružaoci usluga obrazovanja i obuke i agencije za zapošljavanje samo su neke od grupa koje se mogu pridružiti. Putem umrežavanja, savjetovanja i centara znanja, učesnici mogu iskoristiti prednosti webinara i kurseva i dobiti informacije o mogućnostima EU i nacionalnog finansiranja.

Promoviranje priznavanja kvalifikacija iz zemalja izvan EU kako bi se privukli zaposleni iz drugih zemalja - U novembru 2023. EU je predstavila paket mobilnosti vještina i talenata kako bi EU učinila privlačnijom za talente iz trećih zemalja i riješila kritični nedostatak radne snage. Cilj mu je povezivanje poslodavaca iz EU sa tražiteljima posla iz zemalja koje nisu članice EU, kao i mjere za pojednostavljenje priznavanja kvalifikacija kako bi se promovirala mobilnost studenata i tržišta rada.