U koliko god trgovina ušli i koliko god polica razgledali, jedan broj najčešće upada u oči kad su u pitanju cijene artikala.
Devetka.
Broj devet i stari trgovački trik
Čini se kako ne postoji cijena koja ne bi završavala na ovaj broj. Štaviše, najčešće je to 99 što bi trebao biti suptilan, iako već pročitan trik kojim vas trgovac uvjerava da je ta jedan fening koji ste uštedjeli značajan za vaš kućni budžet, piše Jutarnji.
Odnosno, da je 9.99 značajno manje od deset.
No, veliko istraživanje koje su proveli profesori Daniel Levy i Avichai Snir napravljeno na godinama prikupljanim podacima iz američkih trgovina otkrilo je kako potrošači, kad kupuju artikle kojima cijena završava na 9, nisu uštedjeli taj jedan fening. Nego su robu u prosjeku preplatili 18 posto u odnosu na slične artikle s "normalnim cijenama".
Analizirali su cijene svega – od sira, preko grickalica i sokova, konzerviranih juha, deterdženata, do toaletnog papira i šampona. A zaključak je da kad cijena robe završava na broj devet, u pravilu je skuplja od robe koja ima cijenu bez tog broja.
Dapače, u slučajevima pojedinih namirnica razlike su frapantne. Recimo, sokovi kojima cijena završava na devetku u prosjeku su za 43 posto skuplji od sokova koji imaju cijenu bez tog broja na kraju. Toaletni papir skuplji je 35 posto, bomboni 28 posto, papirnati ručnici 23, a sapuni 22.6 posto.
Zašto ovakva praksa izražavanja cijena?
Niko ne zna kad je i zašto tačno u trgovinu uvedena ta praksa da cijene završavaju na broj 9. No slična je taktika otkrivena još u reklamama za Macy koje datiraju u 1880. godinu. U njima su pojedine robe koštale 1.99 i bile reklamirane kao odlična prilika.
Istraživanja danas tako pokazuju da su među cijenama koje završavaju s devetkama najčešće 9.99, slijede zatim 9, pa 9.95 te 4.99.
Mnogi se pitaju zašto se danas uopće inzistira na praksi ovakvog izražavanja cijena. Kada potrošači jako dobro znaju da s tim jednim feningom ili sa deset feninga neće značajno uštedjeti i da je riječ o psihološkom triku. Jedno od obrazloženja jest da potrošači cijene ionako čitaju s lijeva na desno. Pa kad je cijena izražena kao 9.99 umjesto 10, dojam je da se zapravo štedi cijela marka. A ne tek jedan fening ili deset feninga.
Neka druga istraživanja pokazuju pak kako trgovci cijene zaokružuju na 99 u slučajevima kad nešto poskupljuju. Tako minimiziraju udarac na potrošače dok kod pojeftinjenja proizvoda idu na neke druge brojeve.
Dokazano je i kako su cijene koje završavaju na 99 uglavnom napumpane s tržišno doista najpovoljnijeg iznosa.
