arheologija

Riješen misterij neobičnog fosila: “Bili smo u šoku” 

Naučnici su riješili misterij neobičnog drevnog fosila iskopanog 1931. godine u italijanskim Alpama. Mada neodoljivo podsjeća na scenu iz crtića o ptici trkačici i vuku, gdje vuk ostavlja otisak svog tijela kada padne na tlo s velike visine, radi se o životinji iz mnogo davnijeg razdoblja.

Fosil tridentinosaurus antiquus je star 280 miliona godina, znači nastao je prije pojave dinosaura. Pretpostavljalo se da se radi o "ostacima" drevnog guštera koji pripada skupini gmazova protorosauria, a čiji je otisak nevjerovatno očuvan u linijama mekog tkiva. Problem je bio u tome što nigdje drugdje nije pronađen sličan primjerak.

"Fosil mi je na prvi pogled izgledao pomalo čudno"

Stručnjaci su nedavno shvatili zašto se radi o jedinstvenom uzorku. Naime, meko tkivo, pokazala je najnovija analiza, uopće nije tkivo - već boja. "Fosil mi je na prvi pogled izgledao pomalo čudno. Sličnu reakciju su imali i moji kolege", kazala je paleobiologinja Valentina Rossi sa sveučilišta University College Cork u Irskoj, a prenosi Science Alert.

"No, fosili su uvijek pomalo neobični pa sam odlučila napraviti detaljniju analizu. Nakon pretrage mikrouzoraka onoga što je izgledalo kao obris tijela, odnosno kože, rezultati nisu imali puno smisla. Molekularna analiza je kasnije pokazala da se zapravo nije radilo o mekom tkivu, već o crnoj boji", dodala je.

Oslikani fosil

Meko tkivo se rijetko sačuva u fosilnim zapisima, obično se raspadne prije nego što proces fosilizacije sačuva formu umrle životinje. U slučaju da opstane, ono nam može puno toga reći o samome drevnom biću; primjerice o boji i teksturi kože, pa čak i rasporedu njegove anatomije i unutarnjih organa.

Mada su znanstvenici pretpostavili da je kod tridentinosaurusa sačuvano meko tkivo, nitko zapravo nije detaljno proučio spomenutu "kožu", zbog čega su Rossi i njezini kolege odlučili pomnije pogledati o čemu se radi.

Ostatke su analizirali pomoću skenirajuće elektronske mikroskopije u kombinaciji s energetskom disperzivnom spektroskopijom, difrakcijom mikrorendgenskih zraka i drugim metodama. Rezultate su usporedili s brojnim drugim materijalima. Uzorak se nije podudarao s organskim materijalom, već s crnim pigmentom koji često viđamo na povijesnim slikama.

"Ova nevjerovatna očuvanost tridentinosaurusa je desetljećima zbunjivala stručnjake. Sada sve ima smisla. Za ono što smo mislili da je koža, zapravo je boja", kazala je paleobotaničarka Evelyn Kustatscher.

Djelomična krivotvorina

Dakle, izgleda da se radi o svojevrsnoj krivotvorini. "Iskreno, svi smo bili pomalo tužni i šokirani rezultatima. S druge strane, shvatili smo da se također radi o velikom pomaku u paleontologiji. Danas možemo analizirati fosile na molekularnoj razini, a to nije bilo moguće prije 10 godina", rekla je Rossi.

Dodatno, iako je "koža" fosila lažna, njegovi drugi dijelovi su originalni. Stražnje kosti nogu preko kojih je nanesena boja pripadale su stvarnoj životinji. Sada će ih znanstvenici moći usporediti s drugim sličnim fosilima za koje se prethodno smatralo da se ne podudaraju, odnosno da ne pripadaju istoj vrsti.

"Ne znamo ko je to učinio i zašto. Budući da je dio kostiju vidljiv, možda su obojili fosil kako bi istaknuli ili uljepšali uzorak", kazala je Rossi.

Istraživanje naziva Forged soft tissues revealed in the oldest fossil reptile from the early Permian of the Alps objavljeno je u časopisu Palaeontology.