Svijet

Rusi sa Zmijskog otoka ‘guše‘ Ukrajinu, stručnjak: ‘Kao da imaju nepotopivi razarač‘

Ruska mornarica drži sjevernu trećinu Crnog mora pod gotovo potpunom kontrolom, uz pomoć koje je u potpunosti zaustavila trgovački pomorski saobraćaj na tom području, pokazali su dokumenti američkih obavještajnih službi s kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti.

Kako piše Washington Post, dokumenti se sastoje od analize intenziteta ruske pomorske aktivnosti duž dijelova južne obale Ukrajine i poluotoka Krima, koja je, prema neimenovanom obavještajcu, “zarobila ukrajinski poljoprivredni izvoz i ugrozila globalne zalihe hrane”.

Na obavještajnim kartama može se vidjeti učestalost prolaska teretnih brodova kroz ukrajinske luke prije i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu te pokazuju gotovo potpuni prekid komercijalnog saobraćaja u lukama na Crnom i Azovskom moru.

Američki obavještajac rekao je i za CNN kako se na mapama mogu vidjeti žarišta aktivnosti ruskih brodova u Crnom moru.

“Nemoguće je prenaglasiti posljedice poteza Rusije, jer je ukrajinski pomorski izvoz ključan za sigurnost globalne opskrbe hranom”, rekao je.

Gubitkom svojeg zapovjednog broda Moskve ruska je crnomorska flota pretrpjela težak udarac, no i dalje posjeduje dovoljno ratnih brodova koji mogu zaprijetiti nenaoružanim teretnim brodovima.

Udarna snaga u četiri fregate

Glavna udarna snaga crnomorske flote leži u četiri raketne fregate, jednoj klase Krivak i tri klase Admiral Grigorovič. Radi se o 120 metara dugačkim brodovima naoružanim navođenim krstarećim raketama Kalibr, čiji domet od 1.500 do 2.500 kilometara omogućava gađanje meta gotovo bilo gdje unutar Ukrajine. Oboružani su i mornaričkim verzijama protuzračnih raketa Buk, čime ostatak crnomorske flote čuvaju od mogućih napada ukrajinskog vazduhoplovstva.

Četiri manje raketne korvete klasa Dergač i Buyan-M, dugačke 66, odnosno 75 metara, ne raspolažu značajnim protuzračnim sistemima, tek brodskom verzijom kratkodometnih raketa Igla, no također mogu poslužiti za gađanje kopnenih ciljeva sa svojim arsenalom od osam krstarećih raketa Kalibr.

Crnomorska flota raspolaže i s barem dvije raketne topovnjače klase Molnja, koje se ne mogu koristiti protiv kopnenih ciljeva, no naoružane su protubrodskim raketama i time doprinose prijetnji trgovačkim brodovima. Iako ih crnomorska flota službeno ima čak pet, za sada je potvrđeno sudjelovanje samo dvije u aktualnom sukobu.

Gubitak Moskve crnomorska je flota nadomjestila postavljanjem protuzračnih instalacija na Zmijski otok – stratešku tačku koja je postala slavna već prvog dana rata, s porukom ukrajinskih graničara koji su Moskvi rekli da “ode u ku**c”.

Olupina Bayraktara TB2

Ukrajina je ranije ovog mjeseca pokušavala ponovno osvojiti ovaj strateški važan otok, no bez uspjeha – jedino što je ostalo od pokušaja, kako piše The Guardian, olupina je turskog drona Bayraktar TB2.

Ovog su vikenda ruske jedinice na Zmijskom otoku upozorile civilni brod u prolasku, koji je plovio pod zastavom Togoa, da mora “napustiti ruske teritorijalne vode ili će doći do korištenja oružja”.

Nakon potapanja Moskve većina ruskih bojnih brodova udaljila se od ukrajinske obale, svjesna opasnosti ukrajinskih protubrodskih raketa Neptun koje su, najvjerovatnije, onesposobile raketnu krstaricu Moskva. U takvim je okolnostima Zmijski otok, udaljen tek oko 35 kilometara od obala Ukrajine i Rumunije, poprimio potpuno novi značaj.

“Možete ga smatrati nepotopivim razaračem”, rekao je za Guardian Andy Netherwood, stručnjak za protivzračnu odbranu.

“Ako na njega postavite radar i rakete zemlja-zrak, omogućava vam da dominirate zračnim prostorom na sjeveru Crnog mora, uključujući i strateški važan prilazak Odesi.”

Ukrajinu spašava samo deblokada

Deblokada ukrajinskih luka vjerovatno je jedino rješenje koje bi moglo spriječiti globalnu nestašicu hrane, no vrlo je malo izgledno da bi do deblokade moglo i doći. Ukrajina više ne raspolaže borbenim brodovima – svoju je jedinu korvetu potopila sama, na samom početku sukoba, kako ne bi dospjela u ruke ruske vojske.

Litvanija je ove sedmice predložila ideju slanja zaštićenog trgovačkog konvoja, s kojom se zapadne države u načelu slažu, no ona bi zahtijevala široku međunarodnu podršku – između ostalog i od Kine.

Taj bi plan ovisio i o dobroj volji Turske, koja se pozvala na Konvenciju iz Montreuxa još u prvom mjesecu invazije, kada je zatvorila prolaz kroz Bospor i Dardanele za sve ratne brodove (osim za one kojima je matična luka u Crnom moru – dakle, za sve brodove crnomorske flote).

Kada bi Turska pristala na otvaranje tjesnaca za NATO-ove brodove koji bi mogli pratiti konvoje teretnih brodova na putu do ukrajinskih luka, morala bi ga otvoriti i za ruske brodove izvan crnomorske flote, čime bi se dodatno povećala koncentracija pomorske sile u Crnom moru, zakomplicirala situacija za Ukrajinu te znatno povećala opasnost od direktnog sukoba Rusije i NATO-a.

Dok se traži alternativno rješenje, najrealističnije se za sada čini slanje dodatnog protubrodskog oružja Ukrajini. U ponedjeljak je američki ministar odbrane Lloyd Austin najavio da će Danska Kijevu poslati krstareće rakete Harpoon američke proizvodnje – oružje koje bi trebalo pomoći Ukrajini da još više potjera ruske brodove od svoje obale. No, to je samo dio rješenja. Najmanje pet dizelskih podmornica ruske crnomorske flote i dalje će se moći približiti obali, zaprijetiti kopnenim ciljevima sa svojim arsenalom raketa Kalibr te i dalje prijetiti pomorskom prometu sa svojim minama i torpedima.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare