Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova dala je intervju za agenciju TASS u kojem je govorila o BiH. Ruska ambasada u BiH prenijela je dijelove.
"Njemački državljanin Christian Schmidt ne može se smatrati visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu, budući da Vijeće sigurnosti UN-a nije usvojilo rezoluciju kojom se on odobrava na ovu funkciju – takav rusko-kineski nacrt rezolucije je blokiran.
Izjava “o imenovanju Schmidta” koju su 27. maja dali akreditovani u Sarajevu ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju Mirovnog (Dejtonskog) sporazuma za Bosnu i Hercegovinu (UO PIC) nije dovoljno", prenose dio njenih izjava.
"U nedostatku izražene međunarodne podrške i, što je od posebnog značaja, konsenzusa unutar same Bosne i Hercegovine, Schmidt nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika. Rusija je bila primorana da suspenduje učešće na sastancima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira koji se održavaju u Sarajevu pod predsjedavanjem samoimenovanog visokog predstavnika", kazala je Zaharova.
Ističe da Schmidt nema nikakva ovlaštenja u smislu Aneksa 10 Mirovnog sporazuma i odgovarajućih odluka konferencija o implementaciji Mirovnog sporazuma.
"Prijetnje Christiana Schmidta da će iste upotrijebiti protiv nepoželjnih za njega predstavnika naroda BiH nisu ništa drugo do želja za zavaravanjem. Svaki pokušaj upotrebe represivnog instrumentarija treba smatrati provokacijom.
Očigledna je apsurdnost situacije u kojoj se stranac, koga ne biraju građani BiH, po svom nahođenju miješa u unutrašnje stvari zemlje, ne snosi nikakvu odgovornost za svoje postupke i zamjenjuje zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast", navela je ona.
Zahorava dalje ističe da u ovim uslovima, srpski narod, kao jedan od tri ravnopravna državotvorna naroda Bosne i Hercegovine, s pravom odbija da prizna Schmidta kao legitimnog predstavnika međunarodne zajednice.
"Visoki predstavnik nije odgovoran čak ni sudovima – ni domaćim ni međunarodnim. U evropskoj demokratskoj zemlji, kakva i jeste BiH, ne bi trebalo biti mjesta za takvu strukturu, čije su aktivnosti suprotne principima vladavine prava. Upravni odbor je još 2006. godine donio temeljnu odluku o gašenju Ureda visokog predstavnika (OHR), a 2008. godine usaglašen je Program „5+2“ koji je potrebno prilagoditi promijenjenoj stvarnosti. Učešće međunarodne zajednice u postkonfliktnom procesu stabilizacije u BiH u smislu Poglavlja VII Povelje UN-a zahtijeva izbalansiran pristup procjeni stanja u zemlji i faktora njenog razvoja. Kontraproduktivna su nastojanja OHR-a i vanjskih prisustva u BiH da za pogoršanje unutrašnje političke klime okrive Republiku Srpsku i njene legalno izabrane predstavnike", navela je Zaharova.
Na kraju kaže da napori međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini moraju biti usmjereni na oslobađanje 'ove suverene i nezavisne evropske države od vanjskog protektorata u vidu visokog predstavnika'.
"Kako pokazuju nedavna dešavanja u BiH, isti u sve većoj mjeri postaje faktor destabilizacije situacije u zemlji".