Politika

SDA traži otkazivanje sjednice Doma naroda PSBiH: HDZ-ov prijedlog je neprihvatljiv

Iz SDA je saopćeno kako smatraju da nisu stvoreni uslovi za razmatranje i usvajanje izmjena Izbornog zakona čiji je autor HDZ, te traže od predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH da hitnu sjednicu, koju je sam zakazao, otkaže.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona koji je predložio Klub delegata hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za razmatranje po hitnom postupku na sjednici Doma naroda koja je sazvana za 26. 4. 2022. godine za SDA je neprihvatljiv u cijelosti. Ovo su njihovi razlozi:

  1. Prijedlog Kluba delegata hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH ignoriše činjenicu da, unatoč dugotrajnim i obuhvatnim naporima domaćih i stranih aktera, nije postignut politički dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva i Ustava BiH. Radi se o jednostranom, pritivustanom spisku želja HDZ-a, sa namjerom da se uz pomoć SNSD-a u Domu naroda one usvoje i stvori lažna slika kako je „jedan od domova Parlamentarne skupštine BiH usvojio izmjene Izbornog zakona“.
  2. Prijedlog ignoriše ustaljenu praksu, a ona bi trebalo da bude naročito poštovana kada se radi o vitalno važnom pitanju izbornog zakonodavsta, da se zakoni prvo dostavljaju Predstavničkom domu PS BiH. Predstavnički dom čine predstavnici direktno izabrani od naroda, njihov glas u ovakvim pitanjima je od presudnog značaja i može biti samo potvrđen u Domu naroda.
  3. Prijedlog je prije u upućivanja u proceduru trebao biti dostavljen Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakonodavstva BiH. Njegovo razmatranje po hitnom postupku onemogućava podnošenje amandmana koji bi eventualno mogli uticati na popravljanje diskriminirajućih rješenja.
  4. Prijedlog je protivustavan, odnosno u koliziji je sa Ustavom Federacije BiH. Prijedlog sadrži odredbe o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Ove odredbe su kreirane navodno radi provođenja Odluke Ustavnog suda BiH U 23/14 u predmetu Ljubić. Smatramo da se radi o pogrešnoj interpretaciji Odluke, jer ovom odlukom Ustavni sud nije osporio Ustav FBiH koji je propisao da: “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu“.

Prijedlogom HDZ-a se uskraćuje kantonima koji imaju manje od 5 posto stanovnika određenog naroda da biraju po jednog delegata u Dom naroda, što je protivno Ustavu Federacije BiH.

  1. Prijedlog Zakona ne ispunjava obaveze BiH iz ključnog prioriteta Evropske komisije 4. f) koji glasi: „Osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Sejdić-Finci“. Ovo je i prioritetna preporuka ODIHR-a koju je ova institucija ponovila tri puta u svojim izvještajima od 2010., 2014. i 2018. godine i koja glasi: „Zakonodavac treba provesti presude ESLJP koje se odnose na diskriminatorna ograničenja za kandidovanje na izborima po osnovu etničke pripadnosti i prebivališta“.

Niti jedan član HDZ-ovog prijedloga ne osigurava uklanjanje postojeće diskriminacije.

  1. Prijedlogom zakona je predviđena promjena načina izbora delegata u Dom naroda PS BiH koji se biraju iz Narodne skupštine RS, koja je u suprotnosti sa važećim principom raspodjele mandata. Predviđena rješenja bi vodila potpunoj dominaciji pobjedničke stranke na izborima u entitetu RS.
  2. Prijedlog Zakona ne osigurava provođenje preporuka OSCE/ODIHR-a, što je obaveza sadržana u ključnom prioritetu 1. Evropske komisije: „Osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima tako što će se provesti relevantne preporuke OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije“, koje se odnose na integritet izbornog procesa.
  3. Prijedlog Zakona sadrži odredbe koje se odnose na imenovanje Centralne izborne komisije BiH na način da se ovo tijelo imenuje u oba doma PS BiH, što sada nije slučaj. Smatramo potpuno neopravdanim da se imenovanje CIK-a obavlja u oba doma. Procedura imenovanja u Predstavničkom domu PS BiH egzistira od 2001. godine, tj. od imenovanja prvog sastava CIK-a i nikada do sada nije bila predmet preispitivanja.