Kardiovaskularna oboljenja vodeći su uzrok smrti savremenog doba. Zvanični podaci govore da godišnje u svijetu od ovih oboljenja umire 18 miliona stanovnika. Prema riječima šefa Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), prim. dr Aldena Begića poseban porast oboljelih bilježi se nakon pandemije koronavirusa.
"I usprkos povećanom broju pacijenata i obimu posla na Klinici za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam KCUS zbrinjavamo i uspješno liječimo pacijente s područja cijele Federacije BiH, ali i pacijente iz Republike Srpske koji uslijed urgentnih i životno ugrožavajućih stanja ne mogu u optimalnom vremenskom intervalu stići u nadležnu ustanovu u tom entitetu. U toku 2022. godine na našoj Klinici hospitalizirano je 4.177 pacijenata, te su urađena 28.732 ambulantna pregleda", ističe dr. Begić.
'Nerazumijevanje resornog ministarstva i Vlade KS'
Naglašava da je povećani obim posla zahtijevao reorganizaciju rada, s obzirom da je neophodan angažman većeg broja kadra, koji još uvijek nedostaje.
"Suočavamo se s nedostatkom kadra na svim našim odjelima i prisiljeni smo organizirati posao shodno raspoloživom broju ljekara i medicinskog osoblja. Zahvaljujući iznimnom trudu svih uposlenika, dobroj radnoj atmosferi i uvjetima rada uspijevamo odgovoriti postojećim izazovima. Na Odjelu invazivne kardiologije dnevno uradimo od sedam do deset redovnih koronarografija, ne računajući sve hitne slučajeve koji odmah po prijemu idu u salu. U protekloj godini uradili smo 2.200 koronarografija", izjavio je dr. Begić.
Iskorištenost bolesničkih kreveta na ovoj klinici je 85 posto, uz prosječnu dužinu liječenja u trajanju od šest dana. Godišnje se u prosjeku uradi i do 5.000 konzilijarnih pregleda, preko 95.000 dijagnostičkih procedura i više od 1.000 ambulantnih usluga.
Generalna direktorica KCUS-a, prof. dr. Sebija Izetbegović navodi da ljekari i medicinsko osoblje Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam rade odličan posao, što najbolje potvrđuje veliki broj zadovoljnih pacijenata. Ističe i da su značajno proširili paletu usluga i uveli niz procedura koje se rade na ovoj klinici, čime se smanjio broj izmještanja na liječenje izvan BiH.
"Kontinuirano radimo edukacije ljekara i medicinskog osoblja, znatno smo unaprijedili uslove rada, potpuno renovirali Intenzivni odjel i nabavili novu dijagnostičku i terapijsku opremu. U narednom periodu u planu imamo i renoviranje Odjeljenja poluintenzivne njege Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam. Trudimo se svakom novom aktivnošću doprinijeti boljoj zdravstvenoj usluzi našim pacijentima i ugodnijem radnom ambijentu na svim klinikama", kazala je prof. dr. Izetbegović.
Dodala je da ih nažalost, na tom putu usporava nerazumijevanje i nedostatak interesa resornog kantonalnog ministarstva i aktuelne Vlade KS.
Sebija Izetbegović: Problem nedostatak ljekara
"Problem s kojim se suočavamo na ovoj, ali i većini ostalih klinika, je nedostatak ljekara i medicinskog osoblja. Iako smo u više navrata od ministra zdravstva KS zatražili saglasnost za prijem kadra nikada nismo dobili istu. Dosta je mladih ljekara koji bi sigurno rado radili u svojoj zemlji i bili od koristi našim građanima, a našli su se u situaciji da moraju razmišljati o odlasku. Jer nema interesa za njihovo zapošljavanje, iako za to postoji prijeka potreba, a i sredstva. Iskreno se nadam da će kod odgovornih proraditi savjest. I da će na trenutak svoje političke ambicije i svoju sujetu ostaviti po strani za dobrobit svih građana. A naročito bolesnika", izjavila je prof. dr. Sebija Izetbegović, saopćeno je iz Press službe KCUS-a.
Zanimljivo je da je prof. dr. Sebija Izetbegović, svojevremeno, komentirajući egzodus ljekara sa KCUS-a, u intervju za BHRT rekla sljedeće:
“A gdje su otišli ljekari? Dva kilometra daleko od Kliničkog centra. Nisu oni otišli nigdje. Oni su samo prešli u drugo agregatno stanje”.
Kako nije bila zadovoljna onim što je sama izjavila, a i reakcijama javnosti, Izetbegović je pismenim putem zatražila od rukovodstva BHRT-a da se intervju skine sa web stranice.
