Ekonomija

Šefica MMF-a: Svjetska ekonomija ima tegove na nogama. Jedna je stvar sada posebno važna

Pandemija covida-19 još koči oporavak svjetske ekonomije, a glavna je prepreka duboki jaz u vakcinisanosti bogatih i siromašnih, upozorila je u utorak šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Previše zemalja ima pristup tek maloj količini vakcine protiv covida-19, naglasila je Kristalina Georgieva u virtualnom govoru na univerzitetu Bocconi u Milanu.

Razvijene ekonomije vratit će se na pretpandemijski nivo do iduće godine, dok će većini onih u razvoju i u nastajanju za to trebati godine, naglasila je Georgieva, najavljujući redovne MMF-ove jesenje prognoze za svjetsku ekonomiju.

Ključni su motori rasta i dalje SAD i Kina, aktivnosti sve brže rastu i u Italiji i u Evropi, ali u drugim dijelovima svijeta posustaju, pojasnila je.

Izgubljeno 5.300 mlrd. dolara?

"Pred nama je ekonomski oporavak koji i dalje koče pandemija i njezine posljedice. Ne možemo normalno napredovati, kao da hodamo s utezima na nogama", naglasila je Georgieva.

Pozvala je bogatije zemlje da povećaju isporuke vakcina zemljama u razvoju, uklone prepreke trgovini i osiguraju 20 milijardi dolara bespovratne pomoći za testiranje na covid 19, praćenje kontakata i lijekove.

Oporavak bi mogao zapeti ako ne smanjimo ogromnu razliku u broju vakcinisanih građana razvijenih i siromašnijih zemalja, koja bi svjetsku ekonomiju u idućih pet godina mogla koštati 5.300 milijardi dolara.

Rizik inflacije

Ključni su faktor rizika inflatorni pritisci, koji bi u idućoj godini u većini zemalja trebali oslabjeti, uz izuzetak pojedinih ekonomija u nastajanju i u razvoju, napominje čelnica MMF-a.

Centralne banke za sada ne moraju, načelno gledano, zaoštravati monetarnu politiku, ali bi trebale biti spremne u kratkom roku poduzeti mjere ako oporavak ubrza snažnije no što se očekuje, odnosno ako inflatorni rizik postane stvarna prijetnja.

Važno je paralelno pratiti i finansijski rizik, uključujući prenapregnutu vrijednost imovine, dodala je.

Dug se na globalnom nivou izjednačio s BDP-om, što znači da brojne zemlje u razvoju imaju vrlo uzak manevarski prostor za izdanje novih obveznica po povoljnim uvjetima.

Zelena radna mjesta

Zemlje bi također trebale uložiti više napora u borbu protiv klimatskih promjena, osigurati prijelaz na nove tehnologije i podići stepen inkluzije, sugerirala je Georgieva.

Sve to moglo bi, po njezinim riječima, potaknuti rast ekonomije.

Prijelaz na obnovljive izvore energije, nove mreže za distribuciju struje i niskougljična mobilnost mogli bi u ovoj deceniji povećati svjetski BDP za dva posto i otvoriti 30 miliona novih radnih mjesta, podsjetila je.