Udaljena skupina škotskih otoka mogla bi pomoći u rješavanju jedne od najvećih misterija naše planete, kažu naučnici, piše BBC.
Otoci Garvellach na zapadnoj obali Škotske najbolji su zapis o ulasku Zemlje u najveće ledeno doba prije otprilike 720 miliona godina, otkrili su istraživači.
Veliko smrzavanje, koje je tokom 80 miliona godina u dvije faze prekrilo gotovo cijelu kuglu zemaljsku, poznato je kao "Zemlja snježne grude", nakon koje su se pojavile prve životinje.
Tragovi skriveni u stijenama o smrzavanju svugdje su izbrisani - osim u Garvellachu. Istraživači se nadaju da će nam otoci reći zašto je Zemlja tako dugo bila u tako ekstremnom ledenom stanju i zašto je bilo potrebno za pojavu složenog života.
Sada je nova studija istraživača sa Univerzitetskog koledža u Londonu otkrila da su Garvellachi nekako prošli neoštećeni. To je možda jedino mjesto na Zemlji koje ima detaljan zapis o tome kako je Zemlja ušla u jedno od najkatastrofalnijih razdoblja u svojoj historiji – kao i što se dogodilo kada su se prvi životinjski životi pojavili kada se snježna gruda otopila prije stotine miliona godina.
Tada je Škotska bila na sasvim drugom mjestu jer su se kontinenti pomicali tokom vremena. Nalazio se južno od Zemljinog ekvatora i imao je tropsku klimu, sve dok njega i ostatak planete nije progutao led.
"Uhvatili smo taj trenutak ulaska u ledeno doba u Škotskoj koji nedostaje u svim drugim mjestima na svijetu", rekao je za BBC News profesor Graham Shields sa Univerzitetskog koledža u Londonu, koji je vodio istraživanje.
"Milioni kritičnih godina nedostaju na drugim mjestima zbog glacijalne erozije - ali sve je to tamo u slojevima stijena u Garvellachu."
Otoci u Inner Hebridima u Škotskoj su nenaseljeni, osim tima naučnika koji rade u usamljenoj zgradi na glavnom otoku, iako postoje i ruševine keltskog samostana iz 6. stoljeća.
Proboj je napravio doktorant profesora Shielda, Elias Rugen, čiji su rezultati objavljeni u Journal of the Geological Society of London. Elias je prvi koji je datirao slojeve stijena i identificirao ih kao one iz kritičnog razdoblja koje nedostaje svim drugim formacijama stijena u svim ostalim dijelovima svijeta.
Njegovo otkriće stavlja Garvellachove u red za jedno od najvećih priznanja u nauci: zlatni šiljak zabijen na lokacijama koje su identificirane kao najbolji zapis geoloških trenutaka koji mijenjaju planet – iako kako bi se zaštitili od lopova, šiljak zapravo nije napravljen od zlata.
