Jovani Plavšić iz Čelinca, nedaleko od Banje Luke ispunila se želja da bude slastičarka. Dobila je posao u jednom banjalučkom lancu pekara čim je završila srednju školu.
„Oduvijek mi se to sviđalo, gledala sam preko Youtubea kako se prave i kako ukrašavaju kolači. Završila sam tu školu i sad mi se pružila lijepa šansa koju nisam htjela ispustiti. Za sada sam zadovoljna na poslu“, priča Jovana za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Slastičar je deficitarno zanimanje tako da za Jovanu i njene drugare iz razreda nije bio problem naći posao odmah poslije završetka školovanja. Jovana ističe kako ju je sa budućim poslovavcem spojila škola koju je pohađala.
Niko ne želi da ostane u tom poslu
„U prvoj godini praksu smo imali u školi. U drugoj godini, kako nismo uspjeli sami naći firmu gdje bismo obavljali praksu, obratili smo se školi i oni su nama predložili pekaru „Manja“. I onda smo tu išli na praksu dvije godine i tu je ispala lijepa prilika da i ostanem“, kaže Jovana.
I poslodavac, Saša Trivić zadovoljan je saradnjom sa školom iz koje je dobio deset novozaposlenih radnika - slastičara.
„Mi smo u te dvije godine dobili završenog radnika. Naravno da za neka komplikovanija zanimanja treba još jedan dio obuke, ali i za dvije godine prakse djeca steknu dovoljno znanja da mogu solidno samostalno rade“, ističe Trivić za RSE, dodajući da i ove godine planiraju da tri učenika prime na praksu.
Trivić, koji je i predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske (RS), jednog od entiteta u Bosni i Hercegovini, navodi kako su i poslodavci shvatili, da ako žele radnike, moraju više ulagati u učeničku praksu i u samu djecu, te povećanje plata i bolje uslove rada.
„Sada su su dvije godine kako su uvedene neke stipendije za deficitarna zanimanja, kako na entitetskom nivou, tako i na nivou lokalne zajednice. Radi se, mada ne dovoljno brzo, i na opremanju škola i podizanju kvaliteta nastave. Mislim da će nam tu biti najteže i najsporije“, kaže Trivić.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS ističu da, saradnjom sa poslodavcima i zanatlijama, nastoje prilagoditi upisnu politiku.
„Listom deficitarnih zanimanja obuhvaćena su 23 zanimanja u 33 škole u 22 jedinice lokalne samouprave. Planirano je ukupno 756 učenika“, navodi se u odgovoru Ministarstva na upit RSE.
Za one koji se odluče za upis na neko od deficitarnih zanimanja, u Ministarstvu kažu da su obezbijeđene i mjesečne stipendije od 100 maraka (50 evra), kao i prevoz učenika.
U škole u RS uvedeno je obrazovanje i za neka nova zanimanja, na primjer za fasadera i montera suve gradnje – molera. Učenici se mogu školovati i za operatera savremenim tehnologijama i mehaničara mehatronike, pneumatike i hidraulike i slično.
Na pitanje da li je teško pronaći novog radnika, vlasnik pekare u Brčko distriktu BiH, Slavoljub G., za RSE kaže da je to nemoguća misija.
„Pet godina mi dolaze djevojke i mladići na praksu, ali niko ne želi da ostane u tom poslu“, žali se Slavoljub.
Sa druge strane, potreba za mladim pekarima je, kako kaže, ogromna zbog novih proizvoda na tržištu, naprimjer specijalnih hljebova, čije recepture oni lakše mogu naučiti.
„Ko u to ne vjeruje, sutra neka mi dovede 2- 3 učenika, da sklopimo ugovor na pet godina da ih naučim da rade i da ostanu kod mene. Nemam radnike a želio bih da prenesem ono što ja znam. Oni koji uče ovaj zanat i upišu školu, više razmišljaju o odlasku u Njemačku, Švajcarsku, itd. Žao mi je ali je to tako“, navodi Slavoljub.
Kanton Sarajevo ima 15 dimnjačara, a potrebno najmanje 50
Federalni zavod za zapošljavanje je početkom 2021. godine, u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje, obavio je istraživanje tržišta rada koje je podrazumijevalo anketiranje određenog broja poslodavaca u Federaciji BiH.
Najveće potrebe za novim zapošljavanjem iskazane su za zanimanjima u prerađivačkoj industriji (43%), djelatnosti trgovine (22%) i djelatnosti Informacije i komunikacije (7%).
„Prema stručnoj spremi, anketirani poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV i VKV radnicima), i to 62%. Najtraženija zanimanja III i IV stepena u 2021.godinu su: prodavač, šivač, vozač, bravar, varilac, obućar, zaštitar, tesar, mesar, call centar operater, slastičar“, ističe se u odgovoru Federalnog zavoda za zapošljavanje za RSE.
Obrtnička komora Kantona Sarajevo (jedan od 10 kantona u FBiH) od 2012. godine održava susrete sa učenicima završnih razreda osnovnih škola.
Kemal Isanović, sekretar Obrtničke komore, za RSE navodi da se vode i razgovari sa učenicima koji završavaju stručne škole, kako bi im objasnili na koji način mogu doći do radnog mjesta ili do vlastitih poslova.
„Održali smo preko 160 radionica, dok korona virus nije promijenio naše planove. Ali je očigledno je da smo uticali na okretanje mladih zanatima”, ističe Isanović, dodajući da je za učenike dobro kada čuju iskustva.
“Kad naši majstori ispričaju da se od zanata može zaraditi, kada im naprimjer monter grijanja objasni kakav ima životni standard, to je mladima jako privlačno. Monteri centralnog grijanja nemaju vremena ni za razgovor od silnih poziva, posebno u zimskim mjesecima.
Ili, naći keramičara to je kao da dobijete bingo. Na području Kantona Sarajevo ima 15 dimnjačara, a potrebno je najmanje 50 da se sve iskontroliše”, naveo je Isanović, dodajući i da na inicijativu Obrtničke komore, Opština Stari grad Sarajevo, nude stipendije za deficitarna zanimanja.
“Naprimjer, jedna učenica naših radionica kaže da je završila pravni fakultet, ali je uz majku naučila krojački zanat, da se time bavi i od toga dobro živi, to njih motiviše. Ili kad našem obućaru s Baščaršije jedan diplomata koji je službovao u Sarajevu, nakon povratka u svoju zemlju, donosi vreću cipela za popravak, to je mladim već drugi pogled na zanat i stručnost“, ističe Isanović.
Koji su zahtjevi tržišta?
U jednoj fabrici namještaja u Sarajevu ističu da mladi čine 50 posto njiihovih zaposlenika koji tu dolaze odmah po završetku školovanja.
„Naša fabrika ima dobru saradnju sa srednjim školama. Na praksu kod nas dolaze učenici i većini njih u završnim razredima već ponudimo ugovor za posao, tako da oni kod nas uglavnom ostaju”, priča Suad Ećo, vlasnik i direktor fabrike za RSE.
Ipak, kako kaže saradnja sa školama može biti i još bolja, jer u drvnoj industriji godinama postoji deficit u zapošljavanju mladih.
“Ne možemo se pohvaliti da obrazovne institucije prate potrebe tržišta rada. Mislim da su tu dva problema- kvota za upis u srednjim školama nikako da se poveća za ovu oblast, a nema ni dovoljne afirmacije zanimanja neophodnih drvnoj industriji koja tako mladim nisu atraktivni. Zbog toga oni sve više traže gimnazije, medicinske škole itd. U drvnoj industriji je velika perspektiva i trebalo bi više afirmisati ovu granu industrije“, smatra Ećo.
Seada Velagić, direktorica Srednje škole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti u Sarajevu, kaže da su gotovo svi smjerovi za školsku 2021.-2022. godinu popunjeni.
„Slobodnih mjesta ima na smjeru prerađivač mlijeka, farmer i voćar-vinogradar-vinar te na novom smjeru fitofarmaceut- agrotehničar. Neka zanimanja, frizer, mesar, pekar mi upišemo bez problema”, kaže Velagić za RSE.
Ističe kako su i “mladi ljudi prepoznali da sa takvim zanatima mogu raditi bilo gdje na kugli zemaljskoj. Neki od njih dobiju posao još za vrijeme školovanja”.
“Jedan dječak koji je izučavao za pekara, bio je toliko dobar da su se oko njega gotovo potukli vlasnici dvije pekare, koje važe za najprestižnije u Sarajevu. Takođe smo s tvornicom 'Klas' iz Sarajeva imali dobru saradnju, pa su oni najbolje učenike iz smjera prehrambeni tehničar, stipendirali i odmah zapošljavali“, kaže Velagić.
U pojedinim dijelovima BiH učenici nezainteresovani za zanate
U Mješovitoj srednjoj školi u Gračanici, na sjeveroistoku BiH , navode da u narednoj školskoj godini, vjerovatno neće biti formirana neka odjeljenja zbog nezainteresovanosti učenika.
„Radi se prije svega o trogodišnjim stručnim školama. Tako za smjer kuhar, prijavila su se tri učenika. Nema zainteresovanih za smjer zidar, fasader, izolater a tek njih 6-7 želi postati keramičar - teracer, tako da se vjerovatno neće moći ni formirati ova odjeljenja. A naprimjer, planirali smo da na smjeru za kuhara imamo razred sa 25 učenika”, kaže za RSE direktor škole Muhidin Klokić.
Na pitanje šta bi mogao biti razlog, Klokić odgovara:
„Vjerovatno je to utjecaj roditelja, ali i mladi biraju zanimanja s kojim će moći naći posao u inostranstvu. To potvrđuje podatak da je najveća zainteresovanost za medicinsku školu, zatim za mašinsku tehničku škola - smjer tehničar za komjutersko projektovanje i za CNC mašine. I što je posebno zanimljivo, ogromno je interesovanje za smjer tehničar za bezbjednost drumskog sadržaja“, ističe Muhidin Klokić.
Obrazovna politika u Bosni i Hercegovini je u nadležnosti entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH.
Tokom upisa u srednje škole za školsku 2021/2022. godinu koji je počeo polovinom juna u oba entiteta u BiH, prema podacima nadležnih obrazovnih institucija, djeca su najviše zainteresovana za medicinska zanimanja, a najmanje za zanate.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH objavljenim krajem aprila 2021. godine u Bosni i Hercegovini na evidencijama zavoda za zapošljavanje nalazi se više od 402 hiljade osoba.
