Pred ekranom

Smirujete bebe mobitelima? Novo istraživanje pokazuje zašto to ne biste trebali raditi

U istraživanju naučnici su pratili vrijeme korištenja ekrana do navršenih godinu dana, nakon čega su pratili njihov razvoj u različitim kategorijama
bebe mobitel

Koliko bi vremena mala djeca trebala provoditi pred ekranima? Ako pitate stručnjaka za ovo područje, njemačkog neuronaučnika Manfreda Spitzera, odgovor je vrlo jednostavan - djeca i bebe uopće ne bi trebala biti izložena ekranima.

No teorija je jedno, a praksa drugo te je mnogim roditeljima danas najlakše bebi dati mobitel ili tablet u ruke i tako je utišati i dobiti malo mira. To se čini lakšim načinom odgoja djece, no kao i u brojnim drugim situacijama, lakši način u biti je dugoročno teži jer posljedice koje ekrani pred očima male djece mogu ostaviti nisu bezazlene.

To pokazuju brojne studije, među ostalima i istraživanje koje je nedavno objavljeno u JAMA Pediatrics, a temelji se na istraživanju koje je nad više od sedam tisuća beba provedeno u Japanu. U istraživanju naučnici su pratili vrijeme korištenja ekrana do navršenih godinu dana, nakon čega su pratili njihov razvoj u različitim kategorijama poput komunikacija, motorike, društvenosti, rješavanja problema itd. u vrijeme kada su ta djeca navršila 2 i 4 godine.

Ti su rezultati prilično zabrinjavajući te se pokazalo kako će takva djeca zaostajati za vršnjacima kada su u pitanju komunikacijske vještine i rješavanje problema.

Naime, pokazalo se kako su djeca koja su pred ekranima provodila do četiri sata dnevno imaju trostruko veći rizik od razvijanja problema s komunikacijom i rješavanjem problema. Za bebe koje su s ekranima provodile čak više od toga taj je rizik gotovo pet puta veći kada je u pitanju razvoj komunikacijskih vještina te je dvostruko veći rizik da će do druge godine zaostajati za svojim vršnjacima i po pitanju osobnog i društvenog razvoja. Također, postoji i 1,74 puta veći rizik od slabijeg razvijanja motoričkih vještina.

Kako je objasnio psihijatar Zishan Khan, a prenijeli su na stranici Parents.com, studija jasno pokazuje da, što je više vremena dijete izloženo ekranima, postoje veći rizici da će naknadno imati poteškoća s razvojem. On je naglasio kako djeca trebaju svoje komunikacijske vještine razvijati na temelju interakcije s drugim ljudima, uključujući i roditelje i braću i sestre, pri čemu je komunikacija licem u lice od velike važnosti.

Na Parents.com podsjećaju i na ranija upozorenja naučnika vezana za ekrane koji djeci zamjenjuju klasične igrače. Za razliku od slaganja slagalica ili igranja s kockicama, u gledanju nekog videa na YouTubeu nema nikakve kreativnosti niti se djeca uče rješavanju problema. Također, zbog ekrana djeci pada motivacija za takvom vrstom igre te su, umjesto kreativnosti i razmišljanja, djeca izložena naglim promjenama slika, jarkim bojama i konstantnoj buci zbog koje su prestimulirana. Zato više nemaju strpljenja za sporije aktivnosti koje su važne za učenje, objasnila je psihijatrica specijalizirana za ponašanje djece i odrasle Sogand Ghassemi.

Hoće li AI poznavati djecu bolje od njihovih roditelja? Postat će im partner i pomagati u životu
Iako npr. Spitzer smatra kako je i jedna minuta tokom koje dijete ima telefon u ruci previše, u nekim slučajevima i nakratko to se može tolerirati - npr. kada dijete razgovara preko videopoziva s bakama i djedovima ili ako će ga to smiriti nakratko dok se roditelji tuširaju, naprave ručak ili slično.

Treba naglasiti i ograničenja istraživanja jer su se naučnici oslonili na podatke samih roditelja, koji im možda nisu dali prave podatke o vremenu koje su njihova djeca provodila pred ekranima, a postoji mogućnost da su neki roditelji prikazali da je napredak njihove djece veći u odnosu na stvarno stanje.