šerijatski odred za bičevanje žena u smeđem hidžabu zelenilo
Svijet

Šokantni tajni šerijatski odred za bičevanje: Ima ih samo 8! Sve su žene, a greške se ne toleriraju

Ovako izgleda jedan sasvim uobičajeni dan u Banda Acehu, indonezijskoj pokrajini koju uređuje šerijatski zakon. Službenici — uglavnom muškarci — iz šerijatske policije okupljeni su u Taman Sariju, popularnom javnom parku u srcu grada. Među oskudnom gomilom je grupa studentica i fotoreportera. Usred parka kleči žena. Optužena je za “zločin”, susret s muškarcem koji joj nije muž. Kaznit će je šerijatski odred za bičevanje.

Dok policajac čita “optužbe”, druga žena, od pete do glave odjevena u smeđi džilbab, pokrivenog lica, sprema se sa dugačkim štapom.

Na dogovoreni znak zadaje udarce po leđima optužene – tačno 22 puta, piše Vice.

Ne žele otkriti imena

Javna bičevanja su nešto najobičnije u Acehu, konzervativnoj pokraji u zemlji koja ima najveću muslimansku populaciju na svijetu. Bičevanje je jako popularno i obično dobro posjećeno. Međutim, ono što je neuobičajeno je da bičevanje provodi žena, službenica šerijatske policije. Žena, po običaju pokrajine, mlati ženu.

Prema riječima Muhammada Rizala, šefa šerijatske policije u Acehu, ideja da se uvede odred ženskih bičevateljica rezultat je želje sistema da se uhvati u koštac s problemom rasta kriminala među ženama.

Šerijatska policija poduzima, kaže, velike napore kako bi od javnosti sakrila identitete bičevateljica. Brine se o mogućoj odmazdi ili drugim oblicima osvete.

Banda Aceh, glavni i najveći grad pokrajine, koji ima 252.899 stanovnika, ima četiri žene bičevateljice. U cijeloj provinciji ima 8 žena bičevateljica.

VICE World News razgovarao je s dvije žene bičevateljice koje su tražile anonimnost. Identificiraju se pseudonimima. Mariam, prva žena bičevateljica u Acehu, željela je postati advokatica, ali se umjesto toga pridružila šerijatskoj policiji 2006.

“Nikada nisam razmišljala o tome da postanem bičevalka, ali kada je donesen ovaj propis, bila sam spremna na to”, rekla je ova majka četvero djece za VICE World News.

Ni čin bičevanja joj ne smeta.

“To je naredba naše vlade”, kaže. “U početku sam se znala tresti od nervoze. Ali iskreno, nema straha, to je dužnost prema Bogu.”

500 bičevanja po godini

Vjera je, kaže, dio života, pa tako i u policiji. Ali Djalil, trenerica ženskih bičevateljica, kaže da je svaki aspekt bičevanja reguliran procesnim zakonom: kako bičevati, kolika je duljina štapa, njegov promjer, itd.

“Što se ruka više povuče unatrag, to je bič jači. Štap kojim se bičuje ne smije sletjeti ni iznad ni ispod gornjeg dijela leđa”, komentira. “Trenirala sam neke žene koje znaju udariti, ali su bile previše empatične. Najveća kvaliteta koju tražim u žena je da ne budu suosjećajne.”

Mariam je ispričala i da je jednom išibala djevojku koju je osobno poznavala, ali nije osjećala nimalo empatije – jer posao to zahtijeva. Greške se rijetko toleriraju i mogu rezultirati otkazom.

Upitani za evidenciju, šerijatska policijska stanica u Banda Acehu tvrdi da ne barataju podacima o broju bičevanja izvršenih posljednjih godina. No jedan izvještaj o ljudskim pravima u Indoneziji govori o oko 500-injak bičevanja po godini.

“Sistem je osmišljen kako bi posramio i ponizio i muškarce i žene, a zajednica je neugodno opsjednuta seksualnom aktivnošću sugrađana na račun drugih, ozbiljnih društvenih problema”, kaže indonezijska aktivistica Dina Afrianty. Aktivisti tvrde i da službeni podaci opovrgavaju kolektivni problem teškog seksualnog nasilja.

“Seksualno nasilje je u porastu i bičevanje to ne mijenja”, kaže Raihal Farjri, poznata aktivistica za ženska prava u Banda Acehu. Farjri je za Vice ispričala i mučan slučaj djevojke koja se ubila nakon što su je bičevali pod optužbom da ima dečka.

Farjri je komentirala i da aktivisti sa Zapada imaju nezgodnu tendenciju da se ne uključuju u ove borbe zbog straha da će u svojim zemljama biti optuženi za islamofobiju. Ističe da će se trajna promjena dogoditi samo ako se i Zapad usredotoči na ove probleme.

“Nadam se da će jednog dana ovaj zakon biti revidiran i da će se žene i djeca bolje zaštiti. Ali ljudi moraju gledati povrh same religije i umjesto toga se pozabaviti strukturalnim pitanjima šerijatskih kazni”, zaključuje.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare