Vodenjak čine nježne plodove ovojnice ispunjene plodovom vodom koja okružuje bebu tokom cijele trudnoće.
Porijeklo plodove vode
Ona nastaja uglavnom sekrecijom tekućine kroz plodove ovoje i kroz pupkovinu, a dijelom preko kože fetusa,s luznice usta i respiratornog trakta te mokrenjem fetusa. Istim putem se vrši i resorpcija plodove vode.
Koja je njegova uloga
Do danas nije potpuno razjašnjena njegova funkcija. On je veoma važan za bebino zdravlje jer joj omogućava pokrete i štiti je od traume i infekcije. Ne smije ga se zamisliti kao bazen ispunjen stajaćom vodom, već kao cirkulirajuću kadu sa dinamičnim procesom stalne izmjene tekućine između majke i bebe. U uznapredovaloj trudnoći za 1 sat se izmijeni oko 500 ml tekućine.
Koliki je njegov volumen?
Počinje se formirati već dvije sedmice nakon oplodnje, da bi bio potpuno oblikovan sa pet sedmica. Tada je volumen plodove vode samo nekoliko mililitara da bi se kako trudnoća napreduje postupno povećavao sve do 36 sedmica trudnoće kada iznosi 1 litar. Nakon toga se počinje volumen smanjivati i oko termina iznosi 800 ml,a u prenošenju znatno manje.
Kada obično vodenjak pukne?
Vodenjak obično prska neposredno prije ili tokom porođaja. To je normalan događaj jer se maternica priprema za porođaj. U 6 do 19% porođaja vodenjak prska prije početka trudova.
Koje su vrste prsnuća?
1.Rana ruptura u donešenoj trudnoći je prskanje prije početka trudnova
2.Prijevremena ruptura kada vodenjak prsne prije 37 sedmica kad beba nije zrela za porođaj
3.Prolongirana ruptura kada prođe više od 24 sata od prsnuća do porođaja
Prijevremeno prsnuće vodenjaka predstavlja za bebu ozbiljnu komplikaciju koja povisuje perinatlni mortalitet i morbiditet, ali i morbiditet i mortalitet majke u koje u svakom trenutku postoji opasnost od infekcije.
Kolika je učestalost prijevremenog prsnuća vodenjaka
Ovisno o autorima, prijevremeno prsnuće vodenjaka se desi u 1,6 pa do 14 % trudnoća.
Kako se manifestira?
Najčešće se prsnuće vodenjaka desi u snu. Iznenada trudnica primijeti da joj je rublje mokro i da na rodnicu odilazi voda. Ponekad se čak čuje i zvuk prskanja ovoja. Ponekad plodva voda brizne u mlazu, a ponekad je to samo diskretno kapanje koje ovlaži rublje
Kakve je boje plodva voda?
Obično je bistra i prozirna, ružičasto tingirana, a rijetko zelena ili smećaksta
Koja stanja mogu imitirati prsnuće vodenjaka?
Jaka vaginalna infekcija može dati obilan iscjedak koji liči na oticanje plodove vode
Nekontrolirano mokrenje je u nekih žena koncem trudnoće izraženo
Koji su predisponirajući faktori za rupturu ovoja?
Slaba prenatalna skrb i neredovne ljekarske kontrole
Slab .inkompetetan cerviks
Defekt u debljini plodovih ovoja
Mnogo plodove vode čest u višeplodnoj trudnoći
Anomalija pooložaja ploda
Anemija
Urinarna infekcija
Prethodni provocirani pobačaj
Placenta previja
Pušenje
Slaba ishrana i slaba higijena
Naporan rad povećava rizik sa 2 na 7%
Ipak najčešći uzrok je neliječena vaginalna infekcija.
Da li spolni odnosi povećavaju rizik?
Oprečni su rezultati- po jednim česti odnosi omogućuju penetraciju bakterija kroz ovoje, dok druga velika serija nije našla povezanost.
Koji rizik nosi prsnuće vodenjaka?
Radi se o ozbiljnoj komplikaciji u trudnoći. Prsnućem vodenjaka povećava se rizik infekcije i za majku i za bebu. Rizik je veći što protekne više vremena od prsnuća do porođaja.
Da li je problem ako vodenjak prsne a trudovi ne počnu odmah
U svake desete ročne trudnoće vodenjak prsne prije početka trudova. Obično par sati nakon prsnuća vodenjaka spontano počnu trudovi. Tako 86% žena dobije spontane kontrakcije unutar 24 sata od prsnuća vodenjaka. Ukoliko niti nakon 12 sati ne dođe do nastanka trudova u donešene trudnoće potrebno je izazvati trudove jer sa vremenom koje prolazi raste rizik od infekcije.
Ukoliko je došlo do prsnuća vodenjaka prije navršene 37. sedmice ljekari će ocijeniti šta je za trudnicu i bebu najbolje.
Da li može spontano prestati otjecanje plodove vode?
Iako rijetko ponekad u slučajevima tzv'' visokog prsnuća''dolazi do prestanka odilaženja plodove vode i ona se brzo obnovi
Da li i u narednoj trudnoći mora doći do prijevremenog prsnuća vodenjaka
Često postoji povišen rizik i u narednoj trudnoći. To ovisi prvenstveno o uzroku koji je izazvao prsnuće u prethodnoj trudnoći. Ukoliko je uzrok bila infekcija pravilnom terapijom može se spriječiti prsnuće u narednoj trudnoći.
Šta raditi ako trudnica sumnja da joj odilazi plodova voda?
Obavezno se treba javiti ljekaru koji će provjeriti da li se radi o prskanju vodenjaka.
I pri sumnji na prsnuće vodenjaka treba poduzeti sve dijagnosztičke metode te tačno ustanoviti da li curi plodva voda.
Klinički pregled može ustanoviti odilaženje plodve vode
Odredjivanje PH sa Lakmusom pouzdano u 95% slučajeva
Citološka pretraga po Papanicolaou ,UZV procjena količine plodove vode
Javiti se odmah ljekaru
Ako je više od tri sedmice od termina porođaja
Ako je voda žuta zelena smeđa, neugodnog mirisa
Ako je ikad bolovala od genitalnog herpesa
Ako je imala dokazanu infekciju sterptokokom B
Ako ne prednjači glavica već karlica, kosi ili poprečni
Ako je ranije brzo rađala
Ako osjeća pritisak na debelo crijevo
Ako je zabrinuta
Javiti se ljekaru unutar par sati ako:
Manje od tri sedmice do termina porođaja
Ako ne počnu u par sati trudovi
Ako je voda prozirna roza ili sa bijelim grudvicama
Šta raditi dok trudovi ne počnu?
Staviti čist uložak
Ne stavljati ništa u vaginu
Piti dosta tekućine-čaša vode ili soka svako sat vremena
Odmarati se
Istuširati se
Obratiti pažnju na pokrete ploda
Mjeriti tjelesnu temperaturu svako 4 sata.
Zapamtiti ženi sa prsnutim vodenjakom bez obzira na starost trudnoće je mjesto u bolnici. Ovisno o starosti trudnoće, odnosno zrelosti ploda i stanja cerviksa, te postojanjem ili nepostojanjem znakova infekcije ovisit će postupak
Poslije 38 tj 6 do 12 sati od prsnuća stimulacia porođaja
Od 35. do 37. sedmice najbolje sačekati 72 sata radi sazrijevanja fetalnih pluća
U mlađih trudnoća intenzivno pratiti te u slučaju naznaka infekcije odmah dovršavati porođaj
Kako spriječiti prskanje vodenjaka
Ponekad se ne može spriječiti prijevremeno prsnuće vodenjaka, ali su brojne mjere koje rizik mogu smanjiti na minimum:
Redovne ljekarske kontrole
Traganje za infekcijom vagine cerviksa i urotrakta
Cerclage ukoliko je inkompetentan cerviks
Korekcija anemije
Pravilna ishrana
Dosta odmora
Ne pušiti.
