Bivša njemačka liderka Angela Merkel razotkrila je duboki raskol unutar konzervativnog pokreta u zemlji, kritikujući čelništvo svoje stranke zbog načina na koji se nosi s rastom ekstremne desnice.
Antiimigrantska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) sve više jača u anketama posljednjih mjeseci i sada je na drugom mjestu uoči njemačkih federalnih izbora zakazanih za 23. februar. To postavlja velika pitanja za mainstream stranke, posebno za Merkelinu desno-centrističku Kršćansko-demokratsku uniju (CDU), koja je trenutno vodeća, piše Politico.
Decenijama je historija Njemačke tjerala mainstream političare da podrže takozvani "zaštitni zid" kako bi spriječili dolazak ekstremne desnice na vlast. Sada to izgleda ugroženo. Budućnost najveće evropske ekonomije, koja je dugo bila bastion stabilnosti i političke predvidljivosti, iznenada izgleda manje jasno.
Šta se dešava
Vođa CDU-a Friedrich Merz trenutno izgleda kao najvjerovatniji budući njemački lider nakon izbora sljedećeg mjeseca. Odlučio je osloniti se na glasove AfD-ovih poslanika kako bi progurao svoju protumigrantsku inicijativu u njemačkom parlamentu.
Samo glasanje nije bilo obavezujuće, ali je bio prijedlog za drastično ograničavanje migracija — što uvjetuje AfD-a, koji je Merz odlučio u potpunosti prihvatiti usljed rastuće zabrinutosti birača.
Prijedlog je usvojen u srijedu, što je historijski trenutak i prvi put da su poslanici AfD-a prekršili "zaštitni zid" koji ih je držao izolovane od mainstream parlamentarnih aktivnosti.
I dok je Merzov protivnik iz Socijaldemokratske stranke, aktuelni kancelar Olaf Scholz, odmah krenuo u napad, unutrašnja kritika unutar CDU-a u početku je bila umjerena.
Zatim je Merkel "eksplodirala".
„Smatrala bih pogrešnim napustiti ovaj angažman i tako dozvoliti većinu sa AfD-ovim glasovima u Bundestagu po prvi put“, rekla je.
Njena intervencija je eksplozivna jer je nakon što je 2018. godine napustila kancelarsku poziciju bila veoma oprezna u komentiranju aktuelnih političkih pitanja. Činjenica da je odlučila progovoriti protiv vlastitog lidera stranke, samo tri sedmice prije izbora, predstavlja veliki udarac.
Kako se došlo do ovoga?
AfD je gubio podršku u prvoj polovini prošle godine, ali je od tada ponovo u porastu i sada ima oko 21 posto podrške birača širom zemlje, što je porast od tri posto od novembra. Nasuprot tome, Merzov konzervativni savez (CDU/CSU) izgubio je tri procenta u tom periodu i sada je na 30 posto u anketama.
Jedan od ključnih faktora u promjeni raspoloženja je niz šokantnih ubistava počinjenih od strane migranata, uključujući napad na božićnu tržnicu u istočnom gradu Magdeburgu u decembru, u kojem je šest osoba ubijeno. Dana 22. januara, muškarac porijeklom iz Afganistana je navodno napao grupu predškolaca, ubivši dvoje ljudi, uključujući dvoje djece.
Ubistva nožem u parku u centralnom gradu Aschaffenburgu izazvala su novi izliv bijesa od strane javnosti i političkih lidera, a čak je i Scholz odlučno oštrio svoju retoriku prema napadačima koji su došli u Njemačku „tražeći zaštitu“. Rekao je: „Pogrešno vođena tolerancija ovdje nema mjesta.“
Merkel je odlučila intervenirati i kritikovala Merza jer je postigao dogovor sa AfD-om.
Šta je na kocki?
Merzova kampanja za kancelarsku funkciju, prije svega. Do sada je njegov CDU imala solidnu prednost, iako sve manju, u odnosu na AfD. Događaji posljednjih nekoliko dana mogli bi promijeniti sve.
Hoće li odluka CDU-a da sarađuje sa AfD-om olakšati većem broju birača da razmisle o istoj opciji? Može li Merzova odluka da zagovara protumigrantsku agendu imati negativne posljedice, jednostavno legitimizirajući glavnu misiju AfD-a u očima birača? Hoće li birači odlučiti podržati AfD jer bi radije imali original nego slabiju imitaciju?
A tu je i Merkelina intervencija. Ona se već dugo nalazi u sukobu s Merzom, još od 2002. godine, kada ga je praktično isključila iz rukovodstva CDU-a. Otkako se vratio 2022. godine, pomakao je stranku još dalje udesno, poništavajući veliki dio njenog naslijeđa, posebno u vezi s migracijama.
Hoće li njen povratak — i očigledna podjela unutar CDU-a — natjerati više birača u ruke AfD-a i njihovog kandidata za kancelara, Alice Weidel? Ili će više centrističkih birača napustiti CDU i podržati Scholzov SPD ili Zelene, koji ostaju čvrsto protiv rada sa AfD-om?
Hoće li AfD doći na vlast?
Za sada, čini se da AfD neće formirati dio bilo koje vladajuće koalicije, čak iako dodatno poraste na izborima 23. februara. I dalje postoji jasna većina pro-EU i anti-ekstremno desničarskih stranaka u Njemačkoj koje ne žele raditi s AfD-om, a bilo bi potrebno monumentalno pomjeranje da se to promijeni.
Ali ono što se događa u Njemačkoj neizbježno ima utjecaj i na ostatak Evrope i šire. Viktor Orbán iz Mađarske već je proslavio napredak AfD-a u vezi s migracijama, a drugi radikalni nacionalisti bit će ohrabreni.
Ekonomski, rizik za Evropu bit će ako ovi izbori dovedu do perioda nestabilnosti. Ekonomija EU već se suočava s izazovima u obliku agresivne trgovinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i konkurencije iz Kine.
Šta slijedi?
U petak je parlament glasao o takozvanom zakonu o ograničenju imigracije. To bi bila prva obavezujuća legislativa koja bi se oslonila na glasove ekstremne desnice, ali je pokušaj odbijen, što predstavlja udarac Merzovoj strategiji i, u haotičnim okolnostima, dodaje još jedan obrat u posljednjim danima.
Svi pogledi sada će biti usmjereni na partijsku konferenciju CDU-a u ponedjeljak, gdje će promatrači i novinari procijeniti raspoloženje među delegatima u vezi s njihovom podrškom Merzovim nedavnim odlukama, kao i nivoom jedinstva unutar stranke nakon dvije turbulentne sedmice.
Merz želi iskoristiti konferenciju kako bi se udaljio od fokusa samo na pitanje migracija (i tako i na raspravu o zaštitnom zidu) i usmjerio na ekonomske probleme Njemačke, rekli su stranački dužnosnici Berlin playbooku. Njegov cilj je predstaviti plan od 15 tačaka za ekonomske mjere i posvetiti 80 do 90 posto svog govora toj temi, dodali su.
Ako je konferencija Merzov prvi test, slijedeći niz anketa bit će njegov drugi.
Razmišljanje među dužnosnicima CDU-a bilo je da oštro stajalište prema migracijama, dok se biračima pokazuje da su spremni učiniti stvari drugačije — čak i ako to uključuje oslonac na AfD — daje im prednost. Konzervativci su bili zaglavljeni na oko 30 posto od sredine decembra.
Ankete u narednim danima i sedmicama pokazat će hoće li Merzova kocka uspjeti.
