Gradovi devastirani

Šta se zna o poplavama koje su ubile hiljade ljudi u Libiji? ‘Politička situacija komplikuje spasilačke misije’

Analitičari kažu da su klimatske prognoze davale upozorenja danima prije nego što je oluja pogodila Libiju, ali da vlasti na istoku nisu reagovale dovoljno brzo

Timovi hitne pomoći rade na pronalaženju preživjelih i izvlačenju tijela nakon velike poplave koja je prije četiri dana pogodila sjeveroistok Libije, usmrtivši najmanje 5.000 ljudi, a 10.000 je nestalo.

Snimci očevidaca objavljeni na društvenim mrežama pokazuju razaranja nakon poplava, s urušenim krovovima i prevrnutim automobilima usred ruševina uništene infrastrukture.

Satelitski snimci pokazuju zgrade u najteže pogođenom gradu Derna uništene vodom i pijeskom. Činilo se da su obale priobalnog grada ozbiljno erodirane.

Najmanje 5.000 ljudi je umrlo, rekli su u četvrtak Ljekari bez granica (MSF), revidirajući raniju procjenu.

Lokalni spasilački timovi nastavljaju potragu za nestalima, javljaju državni mediji. Više od 30.000 ljudi je raseljeno, saopštila je u srijedu Međunarodna organizacija Ujedinjenih naroda za migracije (IOM) u Libiji.

Rođaci nestalih rekli su za CNN da su prestravljeni. Drugi koji su saznali za tragičnu sudbinu svojih porodica su uništeni. Jedan stanovnik Tobruka, grada na istoku, rekao je za CNN da je osmero njegovih rođaka poginulo u poplavama u Derni.

“Sestra moje žene Areej i njen muž su preminuli. Cijela njegova porodica je takođe mrtva. Ukupno osam ljudi je nestalo”, rekao je Emad Milad za CNN. “To je katastrofa. Molimo se za bolje stvari”, rekao je Milad.

Libiju razdiru politička previranja od izbijanja građanskog rata 2014. godine, a sada ima dvije rivalske vlade, vladu u Bengaziju koju podržava istočni parlament i međunarodno priznatu vladu u Tripoliju.

Svaka je prijavila oprečne brojke za žrtve nakon katastrofalnih poplava u zemlji. CNN nije u mogućnosti da nezavisno provjeri broj umrlih ili nestalih.

Evo šta je poznato do sada:

Gdje je poplava pogodila?

Poplava je pogodila sjeveroistok Libije, koji se nalazi na obali Sredozemnog mora. Najgore pogođeni grad je Derna, koji se nalazi oko 300 kilometara (190 milja) istočno od Bengazija, drugog po veličini grada u zemlji. Grad od oko 100.000 ljudi, Derna je pretrpio tešku štetu. Vjeruje se da su cijeli kvartovi odneseni, prema vlastima, a radnici hitne pomoći kažu da bolnice više ne rade.

Mrtvačnice su pune do kraja, a tijela mrtvaca su ostavljena na pločnicima ispred njih, izjavio je u utorak za CNN Osama Aly, glasnogovornik hitne i hitne pomoći u Libiji.

Poplave su također pogoršane urušavanjem dvije brane, zbog čega je voda jurila prema Derni, saopštile su vlasti u utorak.

Ko ima kontrolu u Libiji?

Libija je posebno osjetljiva na utjecaj prirodnih katastrofa jer nema jedinstvenu vladu, ali dvije suparničke administracije koje su zaključane u političkom sukobu nakon građanskog rata koji je počeo 2014. Zemlja je u haosu od pobune koju podržava NATO 2011. svrgnut dugogodišnjeg diktatora Moamera Gadafija.

Danas se dvije zaraćene strane bore za kontrolu nad zemljom. Vlada nacionalnog jedinstva (GNU), koju predvodi Abdulhamid Dbeibeh, sjedi u Tripoliju na sjeverozapadu Libije, dok njenog rivala kontroliraju komandant Khalifa Haftar i njegova Libijska nacionalna armija (LNA), koji podržavaju parlament sa sjedištem na istoku na čelu od Osame Hamada.

Derna i okolni gradovi pogođeni poplavom potpadaju pod kontrolu Haftara i njegove istočne vlade, koju međunarodna zajednica ne priznaje.

Analitičari kažu da su klimatske prognoze davale upozorenja danima prije nego što je oluja pogodila Libiju, ali da vlasti na istoku nisu reagovale dovoljno brzo.

Neadekvatan odgovor, kažu analitičari, također dolazi od nespremnosti Libije u rješavanju prirodnih katastrofa, što je u utorak priznao glasnogovornik LNA na istoku, general-major Ahmed Al-Mismari.

Libija i istočne vlasti "nisu opremljene da podnesu ovaj nivo štete", rekao je Al-Mismari u utorak za televiziju Al-Arabiya, dodajući da su potrebna najmanje tri različita specijalizirana spasilačka tima.

Šta se dešava sa pomoći?

Nekoliko zemalja je reklo da šalje humanitarnu pomoć Libiji, uključujući Egipat, UAE, Tursku, Italiju i Alžir.

Ljudi prolaze pored tijela žrtve iznenadne poplave u zadnjem dijelu kamioneta u Derni, u istočnoj Libiji, u ponedjeljak.

Analitičari kažu da politički fragmentirana situacija u Libiji samo komplikuje spasilačke misije i isporuku međunarodne pomoći. Zemlje moraju odlučiti da li će poslati pomoć glavnom gradu ili Haftarovoj rivalskoj administraciji u Bengaziju.

Većina zemalja je do sada poslala svoju pomoć u Bengazi, najbliži veći grad Derni i okolnim gradovima. Alžir je, međutim, poslao svoju pomoć UN-priznatoj vladi u Tripoliju, udaljenom nekih 1.000 milja.

Tamer Ramadan, čelnik međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) u Libiji, rekao je za CNN u utorak da pitanje rivalskih vlada u Libiji ne utiče na njihove operacije. „Imamo dobre odnose sa zvaničnicima u obe vlade“, rekao je on.

Kako je došlo do poplava i kakvu su ulogu imale klimatske promjene?

Obilne padavine koje su devastirale Dernu i druge gradove na sjeveroistoku Libije rezultat su jakog sistema niskog pritiska, koji je prošle sedmice donio katastrofalne poplave Grčkoj prije nego što se preselio u Mediteran i razvio se u tropski ciklon poznat kao lijek. .

Kako temperature okeana širom svijeta rastu izvan ljestvice zbog emisija koje zagrijavaju planete, temperatura Mediterana je znatno iznad prosjeka, za što naučnici kažu da je podstakla jake padavine oluje.

„Iako još nije sprovedeno formalno pripisivanje uloge klimatskih promjena u jačanju oluje Daniel, sa sigurnošću se može reći da su površinske temperature Sredozemnog mora bile znatno iznad prosjeka tokom ljeta“, Karsten Haustein, klimatolog i meteorolog u Univerzitet u Lajpcigu u Nemačkoj, rekao je Naučnom medijskom centru.

„Toplja voda ne samo da podstiče te oluje u smislu intenziteta padavina, već ih čini i žestokim“, rekao je on.