BHDoktor

Šta treba znati o alergijama? Jačanje imunog sistema nekad i nije baš dobar savjet

Šta treba znati o alergijama? Osobe koje su od ranije sklone alergijama su osobe koje imaju probleme i kad su u pitanju zagađenje zraka, hladnog zraka i pojačanih mirisa.

Ističe to doc. dr. Jasmina Nurkić, specijalista kliničke imunologije. Nurkić je usko specijalizirana za alergijska oboljenja kao i imunodeficijencije u odraslih.

Dio tima vrhunskih specijalista

Od 2014. do 2021. godine radila je kao specijalista imunolog/alergolog u Al Rashed Allergy Centru u Kuvajtu. Bila je angažirana i kao konsultant u Poliklinici Life’m, Tuzla, BiH.

Danas je dio tima vrhunskih specijalista i medicinskih profesionalaca u Centru za kardiologiju i kliničku imunologiju sa alergologijom u Sarajevu. Tu imaju multidisciplinirani i personaliziran pristup rješavanju problema.

Tim čine vrhunski ljekari, specijalisti interne medicine, kardiologije, kliničke imunologije sa alergologijom, reumatologije sa višegodišnjim iskustvom dijagnosticiranje i liječenje bolesti u domaćim i inostranim klinikama.

Za Anadoliju je pričala o imunitetu i alergijama koje su sve izraženije posljednjih godina.

"Nakon povratka iz Kuvajta, suprug i ja smo odlučili da otvorimo svoje privatne ordinacije u Sarajevu. To je Centar za kardiologiju i Kliničku imunologiju sa alergologijom.

U posljednjih deset godina to je uže polje moje specijalnosti. Dakle, alergije u svim svojim oblicima", navodi Nurkić.

Alergija se rijetko javlja jednom godišnje ili prvi put tokom zime. Obično ljudi koji imaju alergiju, od tih simptoma pate duži niz godina u istom periodu.

O alergijama danas svi nešto znaju

Kako je kazala, o alergijama danas svi nešto znaju.

"Koliko je to dobro, to je i problem. U tom moru znanja o alergijama, ja stručno gledajući, mogu reći da većina toga uopšte nije ispravno znanje. Ispravna priča o alergijama je priča o imunitetu.

Kada govorimo o imunitetu, mi govorimo o poremećajima imunog sistema. Dakle, on može biti oslabljen pa ste skloni nekim infekcijama. Imunitet ne radi kako treba, pa te osobe mogu razviti neka druga oboljenja koja su uglavnom infektivne prirode.

Međutim, kada govorimo o stanjima u kojima je imuni sistem hiperreaktivan, onda se tu uklapa alergija", pojasnila je Nurkić.

Istakla je da je to hiperreakcija na nešto što nas okružuje i što prepoznajemo kao strano.

"Imuni sistem u toj odbrani, nažalost, stvara te simptome alergije. S pravom mogu reći da alergija sve više ima. I to ne samo zato što je više tih alergijskih podražaja u našoj okolini, nego i što se ono lakše prepoznaje. Ljudi su prepoznali simptome kao da su alergijski.

Onda je na ljekaru da nekada te simptome razvrsta i kaže da li je riječ o alergiji ili nekom drugom oboljenju", izjavila je Nurkić.

Smatra da se mnogo treba poraditi na tome da se u Bosni i Hercegovini diferencira šta je to alergija, a šta posljedica zagađenja zraka kojem smo sve više izloženi ili nekih drugih oboljenja.

Nurkić je naglasila da će se alergija rijetko javiti jednom godišnje ili prvi put tokom zime.

"Obično ljudi koji imaju alergiju od istih simptoma pate duži niz godina u istom periodu. Interesantno je naglasiti da osobe koje su od ranije sklone alergijama su osobe koje pate i od zagađenja zraka i od hladnog zraka, pojačanih mirisa.

Alergije obično ne idu uz povišenu temperaturu

Alergije obično ne idu uz povišenu tjelesnu temperaturu. Osjećaj koji se javlja u 24 sata, visoke tjelesne temperature, nagle slabosti i malaksalosti, bola u grlu koji se iznenada razvija, obično je znak virusne infekcije", pojasnila je Nurkić.

Mišljenja je da obično, ljudi koji imaju alergiju, znaju da su njihove tegobe stanje koje traje duži vremenski period, koje traje tokom cijele zime i da to nisu tegobe koje su odjednom jave i smire.

Smatra da su to tegobe koje su istog intenziteta tokom jednog dužeg vremenskog perioda.

"Tokom zime je to obično alergija na neke cjelogodišnje alergene. To nije vezano za sezonu polena i ljeta, nego je obično u pitanju prašina ili podražaj na neke gljivice", pojasnila je Nurkić.

Dotakla se i toga koliko su alergije intenzivnije tokom zimskog perioda i u vrijeme velikog zagađenja zraka.

Ovakvo stanje sa zrakom ne pogoduje nikome

"Osobe koje imaju historiju alergije, koje pate od alergija, u periodu kada je visok nivo čestica zagađenja u zraku, puno teže osjete svoje tegobe.

Novi momenat u nauci je da se primijetilo da sve te imunološke puteve koje podražuje neki alergen iz zraka, u zadnje vrijeme se otkrilo da isti podražaj prave čestice zagađenja zraka.

Znamo da će osoba imati teže simptome u toku visoko izražene zagađenosti. Ne zato jer je povišen nivo alergenih čestica u zraku, nego što je povišeno zagađanje", naglasila je Nurkić.

Smatra da ovakvo stanje sa zrakom ne pogoduje nikome. Pogotovo ne osobama kod kojih su izražene alergije.

"Očekujem da izloženost zagađenom zraku dugi niz godina, naravno da će utjecati i na osobe koje nisu sklone alergijama, da će to ubuduće biti manifestovano da li nekim alergijskim oboljenjima ili nekim puno težim oboljenjima. To već i primijete ljekari.

Sve ove promjene će sigurno izazvati značajne posljedice na naš organizam", istakla je Nurkić.

U kontaktima sa pacijentima u posljednjih 10-15 godina saznaje da su najčešće i najjače alergijske reakcije su tokom sezone polena.

Famozna ambrozija

"Kod nas je ta famozna ambrozija u periodu kasnog ljeta, rane jeseni još uvijek nešto što pravi najjače trenutne alegijske podražaje.

Dok ljudi koji pate od alergije na prašinu, koja je druga najčešće zastupljena alergija, tokom cijele godine imaju tegobe.

Pored respiratornih tegoba poput curenja nosa i svrbeža očiju, usljed nedovoljnog ili nepravilnog tretmana, razvije se hronični sinusitis, astma", izjavila je Nurkić.

Smatra da nekada jačanje imunog sistema i nije baš dobar savjet za borbu protiv alergija.

"On mora biti slab da bih vam ja savjetovala da ga ojačate. Mislim da bi glavna poruka bila da ga probamo održati u nekom balansu i ravnoteži", dodala je Nurkić.

Ona je autore mnogih naučnih radova. Objavljuje ih u prestižnim medicinskim časopisima ili prezentuje na međunarodnim kongresima.

Koautor je udžbenika iz mikrobiologije i imunologije za studente Medicinskog fakulteta kao i knjige iz oblasti ginekologije (Vaginitisi).