BHDoktor

Stajanje na jednoj nozi govori nam koliko bismo dugo mogli živjeti?

Kakav je vaš osjećaj za ravnotežu? Isprobajte jednostavan test: stanite na jednu nogu i zadržite ovaj položaj najmanje deset sekundi.

Možda ćete se iznenaditi – nije baš tako lako kao što se čini, no tako nešto malo koga zabrinjava jer osim u ekstremnim slučajevima osjećaj za ravnotežu nije nešto čemu pridajemo previše pažnje.

Međutim, British Journal of Sports Medicine nedavno je objavio studiju sa zanimljivim zaključkom: ukoliko možete deset sekundi stajati na jednoj nozi, a da ne izgubite ravnotežu, živjet ćete dulje.

Zaključak studije

Zaključak je ove studije da bi se ovaj jednostavni test balansiranja na jednoj nozi trebao uvesti kao standardni dio zdravstvenih pregleda za osobe srednje dobi kao dobar pokazatelj njihova očekivanog životnog vijeka.

Tim naučnika klinike Clinimex Exercise Medicine (Brazil) i Sveučilišta u Bristolu (Velika Britanija) obavio je doista iscrpno istraživanje analizirajući antropometrijski, klinički i vitalni status skupine od 1.700 ljudi u dobi od 51 do 75 godina starosti.

Polazeći od činjenice da se naš osjećaj za ravnotežu ubrzano smanjuje nakon što prevalimo 50. godinu života, znanstvenici su željeli utvrditi povezanost ravnoteže i očekivanog životnog vijeka, prenosi Tportal.hr.

Ukoliko se pokaže da takva veza postoji, namjeravali su studijom proširiti svoje razumijevanje toga odnosa i identificirati varijable koje njime upravljaju.

Za početak, svi su sudionici zamoljeni da pokušaju najmanje desetak sekundi održavati ravnotežu stojeći na jednoj nozi. Zvuči jednostavno, no nije tako.

Što su ispitanici bili stariji, vježba im je postajala sve kompliciranijom. Iz podataka je izvučen zaključak da sudionici koji nisu mogli uspješno izvršiti test ravnoteže imaju 84 posto veću šansu da će umrijeti u sljedećih deset godina.

Problemi s ravnotežom

Studija je pokazala da u dobnoj skupini od 51 do 55 godine svega pet posto ispitanika ima problema s ravnotežom.

Međutim, ta se brojka rapidno povećava kod starijih od 60 godina, na čak 37 posto. U sedamdesetim godinama života, više od polovine ispitanih nije moglo do kraja ispuniti test ravnoteže.

Ovaj pokazatelj korelira sa zdravstvenim problemima koji se obično javljaju u sedmom desetljeću života.

U toj dobi dolazi do značajnijeg fizičkog i cerebralnog propadanja – više je ozljeda kostiju, više padova, bolova u mišićima, poteškoća u radu, pojave demencije, debljanja itd.

Nemogućnost stajanja bez oslonca na jednoj nozi deset sekundi nije zdravstveni problem sam po sebi, već pokazatelj drugih problema.

Naime, činjenica da to niste u stanju napraviti može biti posljedica latentnih bolesti koje se pojavljuju između 60. i 70. godine života.

Neurodegenerativne bolesti kao što je demencija, problemi s kostima i mišićima, kardiovaskularni problemi, pretilost, metabolički poremećaji, problemi sa spavanjem ili nakupljeni umor pa i problemi s ušima redom se pojavljuju upravo u ovoj dobi.

S druge strane, sposobnost održavanja ravnoteže na jednoj nozi nakon prevaljene 60. godine života sugerira da je osoba dobrog općeg zdravlja.

To znači da su joj kosti još uvijek jake te da su joj izdržljivost, koordinacija i snaga mišića primjereni, a dobar dio neuroloških procesa i dalje optimalno funkcionira.

Rezultati studije sugeriraju da bismo svakako trebali voditi računa o svom općem zdravlju i osigurati da su nam koordinacija, pokreti, otpor, fleksibilnost i disanje u dobrom stanju.

Koliko god godina imali, neće škoditi početi se baviti nekim sportom. Odlazak u svakodnevnu šetnju, prakticiranje joge, aerobne vježbe otpora i briga o težini su ključni.

Jednako tako i održavanje mozga aktivnim, te dovoljno sna, nepušenje i neignoriranje visokog krvnog pritiska i povišene razine holesterola.