Politika

State Department upozorio investitore: Budite oprezni ako ulažete u RS

State Department

State Department je objavio Izvještaj o investicijskoj klimi za 2023., koji informiraju zainteresirane ulagače i vladine čelnike koji su predani privlačenju kvalitetnih ulaganja. U izvještaju se navodi kako je BiH otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, ulagači moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu vlasničkih prava i slab pravosudni sistem pod neprimjerenim utjecajem etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža.

"Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena porezna struktura jedna je od najnižih u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret vlade za socijalne doprinose. Značajno iseljavanje radne snage stvorilo je izazove pri zapošljavanju. Više od 500 poduzeća u državnom vlasništvu i prenapuhani javni sektor istiskuju privatni sektor.

Secesionistička nastojanja RS

Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju ekonomski krajolik zemlje i odvraćaju strane ulagače. Nakon općih izbora održanih u oktobru 2022. godine, u rekordnom su roku formirane državne i entitetske vlade Republike Srpske (RS). Entitet Federacija BiH, čija je Vlada u tehničkom mandatu od izbora 2018. godine, još uvijek se suočava sa značajnim izazovima u formiranju funkcionalne vlasti. Etničke napetosti su visoke dok se etnonacionalističke stranke bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su postigle mali napredak u provođenju potrebnih reformi za jačanje poslovnog okruženja", navodi se u izvještaju koji je objavio State Department .

Dodaje s kako je BiH postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine, što je potez koji je široko priznat kao politička odluka, a ne kao odraz značajnog napretka u potrebnim reformama. Napominje se i kako BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

State Department poziva potencijalni investitori da provedu odgovarajuću dubinsku analizu, posebno u RS, gdje secesionističke radnje, nastojanja da se protuustavno preuzme kontrola nad državnom imovinom i odbijanje provedbe odluka visokog predstavnika stvaraju pravne nejasnoće koje dodatno otežavaju poslovanje, okoliš i ometa ulaganja.

"Potezi entiteta RS da neustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika da će odvojiti RS od BiH također su povećali napetosti. Ove radnje, u kombinaciji s naporima RS da formira paralelne institucije na entitetskom nivou, kao što je Agencija za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem pravnih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, remete ekonomiju i koče ulaganja. Ulagači bi trebali provesti odgovarajuću dubinsku analizu. To uključuje izbjegavanje izlaganja pojedincima i subjektima pod sankcijama SAD i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljom i statusa podnacionalnih institucija kako bi se izbjeglo upletanje u potencijalni nezakonit i/ili neustavan aranžman. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne recenzije i izjave visokog predstavnika za BiH.

Ekonomija BiH u potpunosti se oporavila od pandemije COVID-19, ali i dalje bilježi nizak nivo ekonomskog rasta u odnosu na konkurente u regiji. Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će realni BDP porasti za 2,5 posto u 2023. i 3 posto u 2024. Ekonomija BiH nije iskusila značajne izravne učinke ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, ali su izgledi za njegov ekonomski oporavak ometeni pogoršanje vanjskog okruženja, povišena inflacija i strožiji komercijalni uvjeti finansiranja. Prosječna stopa inflacije u BiH u 2022. godini iznosila je 16,3 posto i bila je posebno visoka kod osnovnih potrošačkih dobara i energije. Očekivano ekonomsko usporavanje u 2023. na izvoznim tržištima eurozone također predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko povezana s evropskim lancima vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne usluge", piše u izvještaju.

Malo direktnih stranih ulaganja

BiH također, kako se ističe, ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI).

"Rascjepkana vlada BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju odgovarajućih poticaja ili zdravog poticajnog okruženja za ulagače. Između 1994. i 2021. godine u BiH se slilo oko 8,95 milijardi dolara FDI. Prvih pet investitora u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka. Zajedno, ove zemlje predstavljaju 61 posto ukupnih FDI u BiH. Glavni sektori za FDI u BiH su proizvodnja, bankarstvo, trgovina i telekomunikacije. Godišnja FDI obično ostaju stabilna iz godine u godinu na približno 400 milijuna USD. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH (CBBiH), direktna strana ulaganja u prvih devet mjeseci 2022. godine usmjerena su na obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metaloprerađivačku industriju s naglaskom na automobilski sektor.

BiH je bogato obdarena prirodnim resursima, pružajući potencijalne mogućnosti u energiji (hidro, vjetar, solarna, zajedno s tradicionalnom termalnom), poljoprivredi, drvnoj industriji i turizmu. Američka ulaganja u BiH su niska, a većina američkih tvrtki u BiH predstavljena je malim prodajnim uredima koji su koncentrirani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja", istaknuto je.