Jedna od funkcija koja su u žarištu pažnje u Kantonu Sarajevo zadnjih godina je ona ministra saobraćaja. A, na užarenoj stolici godinama sjedi kadar SDP-a Adnan Šteta koji je od dolaska 2019. godine pokrenuo niz projekata na koje se čekalo.
Rekonstrukcija tramvajske pruge, novi trolejbusi, tramvaji, pruga prema Hrasnici, Prva transferzala, IX transferzala samo su neki od projekata o kojima Sarajlije slušaju decenijama, a sada svjedoče radovima na njima.
U razgovoru za Raport Šteta je odgovorio na brojne aktuelne teme iz njegove nadležnosti, one koje tek trebaju postati aktuelne, ali i na goruća politička pitanja u Kantonu.
Drugi dio rekonstrukcije tramvajske pruge, onaj koji se radi od Čengić Vile do Marijin Dvora je prva tema koje smo se dotakli. Šteta poručuje da će radovi biti gotovi kako je i planirano.
"Rekonstrukcija tramvajske pruge od Marijin Dvora do Ilidže se prvi put radi od 1962. godine kada je ona postavljena. Ovdje se ne radi o klasičnoj rekonstrukciji, već se bukvalno radi o novoj gradnji. Planirani rok za završetak radova je kraj ljeta ove godine. Moja su očekivanja da ćemo biti u roku i da ćemo dionicu od Marijin Dvora do Iidže kompletnu pustiti u septembru. Trenutna dinamika pokazuje da ćemo to stići", kazao je Šteta za Raport.
Raskrsnice se rade jedna po jedna. Do sada je gotova ona na Socijalnom, a slijede Pofalići.
"Plan je da se to završi do ponedjeljka - utorka, pa onda idemo dalje. Dakle, dinamika je trenutno zadovoljavajuća, pratimo radove. Vrijeme nam pogoduje jer, koliko su god velike vrućine, dobro je da nema kiše kao što je to bilo u maju i junu, tako da ide to svojim tokom, a radi se o najvećem infrastrukturnom projektu javnog prevoza u KS u zadnjih 40-ak godina".
Nova tramvajska stajališta su nešto čemu smo također svjedočili zadnjih godina, ali za razliku od pruge tu su radovi stali. Urađena su dva - na Otoci i u Nedžarićima i tu se stalo. Zašto?
"Kao na Otoci i u Nedžarićima, trebala su se raditi 24 stajališta. Međutim, 31. 12. 2020. godine je istekao okvirni sporazum za izvođenje tih radova. Tada ja nisam bio, bila je druga Vlada. Oni nisu produžili taj sporazum i nažalost ta priča više nije aktuelna. Mi ćemo morati ići u novo raspisivanje izgradnje svih stajališta, ali nećemo tretirati samo tramvajska stajališta nego ćemo tretirati sva stajališta za javni prevoz koja, osim tramvaja, uključuju, autobus, trolejbus i minibus.
Godine 2024. i 2025. će biti te u kojima imamo u planu rekonstrukciju svih postojećih stajališta koja do sada nisu rekonstruisana i izgradnju onih koja ne postoje na autobuskom i minibuskom dijelu", kazao je Šteta.
Iskoristio je priliku da podsjeti na to da je od 2019. godine vraćeno 40 autobuskih i minibuskih linija, koje su bile ukinute ili neredovne. Kazao je da je samo 12 ili 13 trolejbusa vozilo prije nego što je Vlada kupila 25 novih.
"Time smo napravili da imamo preko 50 posto rast putnika na tim linijama. To dokazuje koliko je bio zapušten javni gradski prijevoz", kazao je Šteta.
Što se tiče cijena javnog gradskog prijevoza, Šteta kaže da je Sarajevo najjeftiniji grad po tom pitanju.
"Obećali smo da ćemo raditi na tome da javni gradski prevoz bude povoljniji. Napravili smo to da studenti i đaci imaju besplatan gradski prijevoz. Danas imamo 55.000 građana u KS koji imaju besplatan prijevoz i jedini smo grad u ovom dijelu Evrope koji to ima. To je bio preduslov da stvorimo povjerenje građana da možemo ići u infrastrukturne projekte", dodao je.
Za mjesec počinju radovi na prugi prema Hrasnici, rok 18 mjeseci
Jedan od projekata koji je odjeknuo u javnosti jeste tramvajska pruga prema Hrasnici. Šteta za Raport najavljuje da uskoro počinju radovi.
"Radovi na izgradnji pruge prema Hrasnici će početi u augustu. Hrasnica je simbol jedne prijeratne priče. U nekom regulacionom planu Sarajeva, od 1981 do 1985. to je bio jedan od strateških projekata. Nikad se ništa tu nije napravilo. Mnoge politike ili vlade su svake dvije godine obnavljale tu priču pred izbore da ljudima daju nadu da bi dobili koji glas više, nikad nisu ništa napravili.
Mi kad smo došli 2019. godine zatekli smo da tu nemamo sredstva osigurana. Krenuli smo u to da osiguramo sredstva. Došla je onda smjena naše Vlade, pa je bila druga Vlada koja je praktično skoro bila odustala od tog projekta. Mi smo se vratili, ponovo smo to aktuelizirali, došli smo do toga da imamo potpisan ugovor. Prošle sedmice smo imali sastanak sa izvođačem radova i nadzorom. Dogovorili smo dinamiku određenih stvari jer se moraju određeni preduslovi stvoriti da se mašine tamo pojave. Kako sada stvari stoje, ja očekujem da sredinom augusta krenemo s mašinama kopati. Ono što mogu reći jeste da ćemo krenuti od Hrasnice prema Ilidži. Vjerujem da ćemo to uraditi u roku, a rok je 18 mjeseci i da ćemo doći do onoga što smo trebali imati davno, to jest da sjednemo na Baščaršiji u novi tramvaj i da izađemo u Hrasnici ili Sokolović Koloniji, Butmiru. To daje jednu novu, dodatnu vrijednost čitavom Kantonu, ne samo opštini Ilidža i naselju Hrasnica jer stvaramo onda mobilnost da imamo uvezan čitav grad s jednim prevoznim sredstvom".
Pored ove pruge, Šteta je u jednoj objavi najavio i moguću prugu prema Dobrinji, pa čak i Šipu.
"Još uvijek čekamo Studiju isplativosti za Šip. Studiju isplativnosti za Dorinju imamo i ona je korektna, pokazuje smjernice da možemo ići u tom dijelu. Uzimajući u obzir da samo na Dobrinji živi 40.000 ljudi, imali bismo uvezanost tog dijela grada sa centrom grada jednim prevoznim sredstvom. Već imamo trolejbus jednom dionicom, ali bismo sad imali i tramvajem. Ono što za Dobrinju mogu reći je da je to vrlo realno i izvjesno. Rano mi je govoriti još uvijek o bilo kakvim datumima ili rokovima jer još uvijek moramo vidjeti neke stvari po pitanju trase i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Imovinsko pravni odnosi su najveći izazov koji imamo na trasama saobraćajnica. Ustvari, taj dio rade opštine i Zavod za izgradnju. Dobrinja je nešto što je meni cilj da se pokrene u ovom mandatu".
Šteta za Raport: Uskoro možda od aerodroma do Baščaršije tramvajem
A, kada je u pitanju trasa tramvajske pruge prema Dobrinji, Šteta kaže da postoje dvije opcije.
"Jedna opcija je da idemo postojećim šetalištem i da se onda tramvaj okreće blizu granice entiteta, odnosno da pokrije čitavu Dobrinju.
A, imamo i još jednu opciju koja bi bila bliža aerodromu. Jer, šta je nama cilj? Nama je cilj osim Dobrinje, jednim prevoznim sredstvom vezati i aerodrom, pa ćemo napraviti neku studiju da li možemo napraviti neku vrstu pokretne trake kroz neku vrstu tunela, pa da je spojimo s novom prugom na Dobrinji. Dakle, da sutra imamo aerodrom koji je funkcionalan kao u svim velikim evropskim gradovima. Sletite na aerodrom, siđete u podzemnu željeznicu. Mi nemamo podzemnu željeznicu, ali imali bismo komunikaciju podhodnikom ili nekom brzom trakom sa najbržom željeznicom, a to je tramvajska pruga. I onda tramvajem idete lijevo - desno, gdje hoćete. Moja neka želja i plan su da u mandatu do 2026. godine pokrenemo Dobrinju.
Kada je u pitanju Šip, tu još uvijek čekamo studiju ekonomske isplativosti. Ta trasa bi trebala ići Prvom transverzalom od Željezničke stanice prema Šipu. Ona je u ovom momentu manje izvjesnija od Dobrinje ali neću reći da nije izvjesna dok ne budemo dobili pregled šta su neophodne stvari koje trebamo napraviti da bismo imali korist".
A, uskoro nam dolaze i novi tramvaji.
"Ugovor je potpisan na 15 novih tramvaja. Prvi bi trebao doći u novembru ili decembru ove godine. Već u ovoj godini ćemo ga vidjeti na našim šinama. Potpunu funkcionalnost svih novih tramvaja imat ćemo sljedećeg ljeta. Nećemo stati na ovih 15 već idemo u nabavku još 10" ističe Šteta.
Jedna od izuzetno bitnih trasa za smanjenje saobraćajnih gužvu u centru Sarajeva je Nulta transverzala. Za nju problem predstavlja parking iza SCC-a koji se proteže preko državne imovine, odnosno imovine koja je u vlasništvu Feroelektra. Nedavno je taj parking čak i proširen, a Šteta kaže - bez dozvole.
"Oni nisu dobili saglasnost za proširenje parkinga, to je ono što ja znam. Dobijena je saglasnost za korištenje parkinga u gabaritima koje je privatno lice kupilo od privatnog lica. Dio te državne zemlje, koji pripada Feroelektru, za to ne postoji saglasnost. Postoji mogućnost da to privatno lice ima dogovor s Feroelektrom. To su neki njihovi odnosi. Dakle, ono što ja znam jeste da su dobili saglasnost za korištenje parkinga u gabaritima koji su u vlasništvu te firme koja ga koristi.
Po pitanju Nulte transverzale, kad gledamo na oči, to je najjednostavniji projekat koji se jako brzo može završiti jer tu imate nekih 150 metara. Ali, baš je poenta u problemu zemlje Feroelektra jer se tu mora proširiti jedna traka. Opština radi na tome, kao što svaka opština radi na rješavanju imovinskih odnosa zajedno sa kantonalnim Zavodom za izgradnju. Čim mi budemo tu imali riješenu stvar, kao i u svim ostalim projektima, čim budemo u mogućnosti da dobijemo građevinsku dozvolu, mi vrlo brzo raspisujemo javnu nabavku.
Nultu transverzalu vrlo brzo možemo završiti. Realnom, sramota je da imamo usred grada 'čep' na 150 metara zbog neke birokratije. Čak mislim da je dio te zemlje, a tiče se Nulte transverzale pod nekim sudskim procesima. U suštini, Ministarsvo je zadnje u lancu kada treba graditi. Prvo se riješe imovinsko-pravni odnosi, mi apliciramo za građevinsku dozvolu, kad je dobijemo tek onda možemo raspisati javnu nabavku i tek iza toga raditi", kazao je Šteta dodavši kako je državna administracija "troma i spora i jedan veliki kočničar na infrastrukturnim projektima."
Dio prve transverzale na čekanju godinama
Tema broj 1 kada je saobraćaj u Kantonu Sarajevo u pitanju zadnjih godina je Prva transverzala. Bez obzira na veliku potrebu građana za ovaj projekat, on stoji u prvom dijelu, onom kod Željezničke stanice. Problem su, naravno, imovinsko-pravni odnosi.
"Nažalost, taj dio Prve transverzale stoji kako stoji već dvije - tri godine zbog toga što još uvijek nisu rješeni imovinsko-pravni odnosi za određene objekte koji su na trasi. Mi nismo dobili građevinsku dozvolu od Opštine da možemo nešto tu raditi.
Da ne bi gubili vrijeme čekajući to, svu energiju smo usmjerili na ovu dionicu od Šipa prema Hotonju gdje se rade saobraćajnice i tunel. Čim dobijemo građevinsku dozvolu na ovom prvom dijelu, vrlo brzo možemo ići u raspisivanje javnog poziva nakon toga i na gradnju toga. Neki predmeti su na sudu, neki su u fazi dogovora. Požuruje se onoliko koliko može i koliko se smije. Dok kao društvo ne budemo odgovorniji za neke procese i ne 'poguramo' neke ljude da moraju brže raditi, mi ćemo imati problem. Sarajevo brojem vozila, brojem turista prelazi svoj infrastrukturni kapacitet i upadamo problem da nam više nije gužva samo ujutru i popodne, već i u 11 ujutru, sedam popodne… Danas u Sarajevu imamo 160.000 registrovanih vozila, bez vozila koja prolaze kroz Sarajevo, na istu infrastrukturu koju smo imali 1991. godine", ističe ministar saobraćaja KS.
Jedan od projekata koji su odnedavno u javnosti je nova raskrsnica na glavnoj saobraćajnici prema Ilidži - ona kod naselja Bulevar. Šteta poručuje da će se tu smanjiti gužva jer građani koji žive u tom naselju, ali i okolnim, više neće morati ići do Energoinvesta pa se okretati, već će moći direktno skrenuti u naselje.
"To je 13. transverzala. Mi smo znali da ćemo raditi ovo kad smo rekonstruisali prugu od Čengić Vile do Ilidže. Već su podloga na tramvajskoj pruzi i šine prilagođene toj raskrsnici, tako da je ta priprema već napravljena", kazao je Šteta.
Izgradnja IX transverzale i spajanje od Halilovića prema autoputu je u završnoj fazi. Trenutno se radi na kružnim tokovima kod GRAS-a i u Boljakovom Potoku.
"Na čitavoj funkcionalnoj cjelini ćemo imati tri kružna toka. Jedan je između GRAS-a i ulice Džemala bijedića koji smo krenuli graditi. Drugi je Džemala Bijedića i IX transverzala, iza hotela Ibis. Kad pređemo IX transverzalom prugu, tamo gradimo kružni tok koji je na stubovima. On će se račvati i spajati s lijeve strane s autoputem, a pravo i desno će voditi u naselja. Dakle, značajno ćemo ubrzati i olakšati, ne samo građanima koji žive tu, nego i građanima koji izlaze i ulaze u Sarajevo s te strane, jer neće morati ići na Stup. Znate da su tu često gužve. Ja često kažem da u biti taj spoj s autoputem će biti najveća infrastrukturna cjelina koja će dati novu vrijednost i riješiti velike probleme građana u saobraćaju".
Istakao je da se jako puno saobraćajnica rekonstruiše, ali da Sarajevo dobija dosta "novih vrijednosti".
"Spoj iz Džemala Bijedića prema autoputu je nova vrijednost, Prva transverzala je nova vrijednost, raskrsnica koju sam spomenuo na 13. transverzali je nova vrijednost. Igmanski put, kad ga završimo, je nova vrijednost. Moći ćemo preko Hrasnice ići na planinu", rekao je ministar saobraćaja Šteta za Raport.
Ono što će najviše olakšati saobraćaj u okolnostima s trenutni putevima koje imamo je adaptivno upravljanje saobraćajem.
"Kada gledamo potencijalno rješavanje postojećih gužvi na postojećim saobraćajnicama, adaptivno upravljanje je jedini lijek tome. Nama semafori danas rade kao što su radili prije 40 godina. U tri ujutru, kada nema nikoga na saobraćajnici, i popodne kad je špica, nama semafori isto funkcionišu. Adaptivno upravljanje će skroz promijeniti sliku o tome. Očekujem da ćemo početkom jeseni imati završenu javnu nabavku i potpisan ugovor sa izvođačima radova i od potpisa ugovora do potpune implementacije će nam trebati dvije godine.
Radi se o više od 160 raskrsnica. Imat ćemo poluautomatsko i automatsko upravljanje semaforima. Imat ćemo svoje algoritme na bazi kojih će kamere koje budu na svim semaforima detektovati gužvu i davati signale na kojim raskrsnicama treba produžiti zeleno svjetlo, a na kojim smanjiti. Svjetske prakse kažu da će nam to dati otprilike 30 posto ubrzanja saobraćaja. Dakle, to je bez povećanja brzine, već samo na bazi protoka saobraćaja. Osim što će adaptivno ubrzati saobraćaj, to će povećati i sigurnost u saobraćaju na način da će te kamere detektovati sve - brzinu, prestrojavanje, udese…
Imat ćemo i svu moguću analitiku koju danas nemamo - broj vozila, prolaza, brzina, gužvi u nekim intervalima na bazi kojih ćemo mi moći donositi dalje smjernice. Dakle, adaptivno upravljanje saobraćajem je naš najznačajniji projekat, a da 'ne kopamo' nešto."
Sve realnije izbacivanje Stranke za BiH iz Vlade KS
Osvrćemo se i na političke teme. Kada je u pitanju KS, rekonstrukcija Vlade je nešto o čemu se sve češće priča. Šteta ne isključuje mogućnost da će se to desiti.
"Ja sam već u trećem mandatu ministar saobraćaja, ali ne u punom jer je bila prvo godina, pa godina i pol, pa evo sad pola godine. To pokazuje nestabilnost vlada u Sarajevu. U prvom dijelu Vlade, 2019. godine, nas je bilo 24. Na kraju je ta Vlada pala jer nije imala podršku dijela zastupnika koji su promijenili svoju viziju i otišli na drugu stranu. Kada smo se vratili 2021. godine, bilo nas je 18. Na kraju mandata bilo nas je 25. Ta Vlada je ostala i napravila rezultate koje je napravila. Sad kad smo ušli u ovaj mandat, imali smo 23 zastupnika.
Sad se dešavaju određene promjene na način da pojedini zastupnici izlaze iz političkih stranaka. Nije ništa neobično da dolazi do rekonstrukcije Vlade u KS. To nije dobro za građane, prije svega. Svaka nova vlada kad dođe, dok dođu ljudi i sjednu na pozicije, treba im vremena da vide šta je prethodnik radio i šta bi oni uradili. Nije nemoguće da dođe do rekonstrukcije i ove Vlade i ne samo ove nego bilo koje. Ono što je bitno reći jeste da ćemo mi u narednim danima sjesti i proći kroz trenutnu situaciju. Naša Vlada ili neka druga koja bude, mora biti brza, funkcionalna da građanima možemo dati sve ono što smo im obećali, a obećali smo puno toga. Nemamo alibi u prebacivanju odgovornosti s jednih na druge. Svi se trebamo uhvatiti svojih zadataka koje smo dobili. Trenutno Vlada funkcionira na način na koji smo dogovorili prije četiri mjeseca. Da li će potencijalno doći do nekih promjena, ne mogu trenutno reći, ali nije nemoguće.
Ono što ja neću dozvoliti kao predsjednik KO SDP da u bilo kakvoj situaciji, bilo koji procesi koje smo mi pokrenuli i koje smo obećali građanima budu ugroženi", ističe Šteta za Raport.
Lagano počinju pripreme za lokalne izbore. Ide li Trojka ponovo zajedno?
"Inicijalno smo krenuli razgovarati o tome na nivou Trojke. Nisu to još bili strateški sastanci. Svakako da ćemo razgovarati o zajedničkim nastupima načelnika opština. Mi kao SDP smo napravili veliki iskorak na prošlim izborima. Povećali smo broj zastupnika u Skupštini KS za 50 posto, povećali smo broj delegata Doma naroda iz Sarajeva u Federalnom domu naroda za 100 posto. Prva smo politička partija bili u četiri gradske opštine za razliku 2020. i 2018. kada smo bili četvrta. Građani su prepoznali naš rad - rad gradonačelnice, ministara, zastupnika i to su nam vratili glasovima. Naša obaveza je da to potvrdimo i da još bolje svi radimo nakon narednih lokalnih izbora. Mi unutar SDP-a polako krećemo raditi na pripremama.
Ono što je bitno reći jeste da su nam novi ljudi na prošlim izborima novi ljudi donijeli dosta glasova. Pokušat ćemo da nam se pridruži još više ljudi iz realnog sektora, koji su karijere ostvarili zahvaljujući svom radu, a ne samo tome da im je politika dala neku poziciju i on to konzumira čitav život", navodi on.
Šteta o Benjamini Karić: Ne smijemo odbacivati kritike
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić često je u centru medijske pažnje. Ali po negativnom. Šteta kaže da je ponosan na njen rad i da posao obavlja "fantastično".
"Ja moram reći da sam ponosan na našu gradonačelnicu. Radi se o dosta zahtjevnoj poziciji uzimajući u obzir da kod nas grad nema prevelik budžet, nema ovlasti kao što imaju pojedine opštine.
Ono što je u nadležnosti Grada, pa i ono što nije u nadležnosti Grada gdje se Grad može povezati s Opštinom, naša gradonačelnica fantastično radi. Apsolutno ima moju ličnu podršku, partijsku, kantonalnu, centrale…
Sama činjenica da je prepoznata i u međunarodnoj zajednici, pa kad dolaze diplomate koje imaju državne sastanke najavljuju se i našoj gradonačelnici. Pokazuju joj respekt koji je ona ostvarila u evropskim i svjetskim okvirima.
Ali, i za nju i za mene i za bilo koga drugog važi da uvijek može bolje i da radimo na tome da danas budemo bolji nego što smo bili jučer.
Kritike ne smijemo odbacivati, ne smijemo se ljutiti na kritike. Moramo ih pročitati, razmisliti o njima, uvažiti ih ili ne uvažiti. Ako ne uvažimo, argumentirati. To važi za svakog od nas koji je na pozicijama", kazao je na kraju razgovora za Raport ministar saobraćaja KS Adnan Šteta.
