Ukoliko se realizuje ovaj ambiciozni projekat da se od New Yorka do Pariza putuje samo sat i po vremena, cijena avionskih karata bi bila iznad 10 hiljada dolara. Plan je daleko od ostvarenja, ali ima zeleno svjetlo Pentagona.
Odvažni plan američke kompanije Hermeus da napravi putnički avion koji može da putuje brzinom od pet maha, daleko je od realizacije, ali je dobio podršku Pentagona. Do sada, nijedna start-up firma koja je pokušala da pokrene supersonično putovanje nije otišla daleko, tačnije nije se "makla sa piste".
Rješenje generalnog direktora Hermeusa A.J. Piplike se zasniva na sljedećem - dokazati tehnologiju u što većoj mjeri, zahvaljujući novcu koji daje Pentagon, razvojem manjih hipersoničnih bespilotnih letjelica. Također, iskoristiti činjenicu da je Washingtonu mnogo stalo da sustigne Rusiju i Kinu u postavljanju hipersoničnih raketa sa kojim se može manevrisati.
Prvi korak na dugom putu ka smjelom cilju je izgradnja aviona koji može da preveze 20 putnika hipersoničnom brzinom – pet puta brže od zvuka, ili 6,195 kilometara na sat, zamisao je direktora Hermeusa Piplika i njegovih suosnivača. Drugim riječima, od New Yorka do Pariza stiglo bi se za 90 minuta, a ne za sedam i po sati koliko danas traje regularan let.
Piplika ističe da Hermeusa ima još teže tehničke izazove u izgradnji aviona koji može da leti dugo vremena po intenzivnoj vrućini i dinamici koja se stvara što se više udaljavate od brzine zvuka. Ipak, naglašava da to nije najveći problem:
"Poslovni izazovi su pravi teški problemi. Nećete tako lako prikupiti milijarde dolara za razvoj putničkog aviona", kaže Piplika za magazin Forbes.
Ali, krenimo redom. Nedavno je objavljeno da se aluminijumski skelet, dugačak 12 metara, nalazi se u Hermeusovoj fabrici u Altanti. To je prototip drona, nazvan Quoterhousea i neće letjeti, ali je zakazano testiranje na terenu.
Spomenuti Quoterhouse služi kao poligon za višekratnu upotrebu za izlaganje materijala i opreme u uslovima velike brzine.
Također, Hermeus je dobio ugovor od 30 miliona dolara od Američkog vazduhoplovstva koji će ići na izgradnju i upravljanje tri verzije aviona. Prvi let je planiran za 2024. godinu, a Piplika očekuje da će ukupni troškovi razvoja biti ispod 100 miliona dolara.
Veći drugi dron, Darkhouse, za koji se Hermeus nada da će početi sa testiranjem leta 2026. godine, također je planiran da se koristi kao testno vozilo.
Ako uspije, dok Hermeus počne da gradi svoj planirani avion Halkion, Piplika kaže da će uzastopno izgraditi šest do deset prototipova Quoterhouse i Darkhousea i da će se pronaći rješenja za mnoge tehničke nepoznanice letenja velikom brzinom.
"Ljudi imaju oko 30 minuta iskustva vožnje preko 4 maha sa avionima koji koriste kisik za sagorijevanje goriva", kaže Piplika.
Kada se sva testiranja završe, očekuje da će imati flotu hipersoničnih dronova koji će zarađivati solidan prihod obavljajući misije Ministarstva odbrane SAD.
Cilj Hermeusa je da avioni budu u upotrebi sredinom 2030-tih, ali stručnjaci smatraju da je ovaj plan nevjerovatno težak.
"Izazov nije taj da se dostignu hipersonične brzine – to redovno rade rakete i svemirska vozila. Teška je u izgradnji nečega što može da izdrži toliko velike brzine i naprezanja i da se onda ponovo koristiti", kaže Luka Madalena, istraživač hipersonike na Univerzitetu Teksas u Arlingtonu.
Avion postaje supersoničan kada premaši brzinu zvuka, ili jednog maha, ali ne postoji određena brzina kojom počinje hipersonična teritorija. Definiše ga posebna dinamika i kako se brzine povećavaju preko 5 maha, toplota počinje da izaziva hemijske reakcije u zraku oko vozila.
Kisik i azot se dijele na pojedinačne atome i mogu da reaguju sa samim avionom. Letjelica više ne leti u zraku koji ju je okruživao na pisti.
"To je miks različitih gasova", kaže Madalena, "i najvjerovatnije je različita na svakoj tački vozila" zbog varijacija temperature i pritiska. Pri većim brzinama, dio gasa se može pretvoriti u plazmu.
Predviđanje kako će letjelica raditi zahtijeva kombinovanje hemije i kvantne mehanike sa aerodinamikom, a ključni uslov da se hipersonični avion učini održivim jeste izdržljivost, smatraju naučnici.
"Ne može mu životni vijek biti upola manji od onih koje letjelice koje lete ispod brzine zvuka imaju danas. To neće biti koristan poslovni model", kaže Marry Joe Long-Davis, šef NASA projekta hipersonične tehnologije.
Kongres je Pentagonu dao 5,8 milijardi dolara u fiskalnoj 2023. godini predviđenih za preko 70 hipersoničnih programa. To je daleko više u odnosu 2016. godinu kada je za ovakve programe bilo predviđeno pola milijarde.
Napredak bio spor, kako zbog nedovoljnog broja aerotunela koji mogu da simuliraju hipersonične uslove, tako i zbog toga što mnogi programi upravljaju samo nekoliko probnih letova godišnje.
Hermeus ide u smjeru da prvo napravi dronove koji se mogu koristiti za testiranje komponenti. Ali i druge kompanije također traže priliku. Stratolouch, koju je ranije finansirao milijarder Paull Allen, razvija autonomno hipersonično testno vozilo na raketni pogon koje će biti lansirano iz njegovog Rock aviona, najvećeg aviona na svijetu.
Ovog proljeća Jedinica za odbrambene inovacije dodijelila je ugovore australijskoj kompaniji Hipersonik i kalifornijskoj Fenix Space and Rockett Lab za razvoj hipersoničnih ploča.
Piplika kao i suosnivači Hermeusa Gllen Kass, Skyler Shuford, kao i Mike Smaida imaju pozadinu u svemirskoj industriji i zajedno su radili u Generation Orbitu, koja je razvijala tečnu raketu koja se lansira iz zraka za testiranje hipersoničnih letova. Smatraju da mogu da smanje troškove start-upa u izgradnji serije aviona koji progresivno rješavaju probleme hipersoničnog leta.
"Što je mahov broj veći, to je više egzotičnih materijala potrebno i veći su troškovi održavanja", kaže Long Davis iz NASA-e. Brzinom rastu i troškovi goriva i vjerovatne cijene karata, zaključak je studija o ekonomiji brzog zračnog saobraćaja koje je NASA finansirala. Najveći tržišni potencijal je za avione koji lete u relativno mirnom opsegu od dva do tri maha, sa 20 do 30 putnika, sugerišu studije.
Zamišljeni avion od 20 putnika koji ide brzinom od 5 maha mogao bi da ima cijenu karata iznad 10.000 dolara, prema studiji Space Worx.
Forbes navodi da je Pentagon poznat po tome što eksperimentiše sa novim tehnologijama, a zatim mijenja pravac. Nakon naglog povećanja potrošnje na razvoj hipersoničnog oružja u Trumpovoj administraciji, kritičari se pitaju da li će se isplatiti.
"Letjelice bi mogle biti za trećinu skuplje od balističkih projektila istog dometa", zaključila je Kongresna kancelarija za budžet u januarskom izvještaju.
Madalena kaže da je dobro što start-ipi poput Hermeusa privlače pažnju i kapital uzbudljivim dizajnom aviona, ali daleko od reflektora, druge kompanije i naučnici tiho rade na komponentama koje će omogućiti hipersonični let. "Nije da uspjeh našeg hipersoničnog programa zavisi isključivo od nekoliko start-upa", naglašava naučnik.
