Kada su pod stresom, mnogi ljudi osjećaju potrebu za namirnicama sa visokim procentom masti i šećera. Istraživanja pokazuju da veliki unos ovih namirnica može dovesti do promjena u mozgu i "napada" gladi.
Nedavna studija pokazala je da su osobe koje su redovno konzumirale hranu sa visokim procentom masti i šećera imale veću težnju za unosom hrane, čak i kada nisu bili gladni.
Ovo dokazuje da bi redovno konzumiranje hrane s visokim procentom šećera moglo pojačati žudnju, stvarajući začarani krug. Mozak će vremenom tražiti sve više šećera i ta potreba nikada neće biti zadovoljena u potpunosti.
Istraživanje na miševima pokazalo je da konzumiranje hrane sa visokim procentom šećera može izmijeniti inhibitorne neurone. To znači da su miševi hranjeni šećerom manje mogli kontrolirati svoje ponašanje.
Mreža inhibitornih neurona je ključna za kontrolu ponašanja. Ovi neuroni su poput moždanih kočnica i koncentrirani su u ključnom području mozga koji je uključen u donošenje odluka, kontrolu impulsa i odlaganje zadovoljstva.
Još jedno područje mozga koje je pod utjecajem ovakve hrane je hipokampus, ključni memorijski centar. Promjene hipokampusa izazvane šećerom povezane su sa smanjenjem broja neurona u ovom dijelu.
Nije lako izboriti se sa starim navikama, jer prvi korak je uvijek i najteži. Međutim, promjena režima ishrane vremenom postaje lakša, a ono što donosi nema cijenu. Svakako će vam mozak biti na tome zahvalan.
Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje da unos dodatnih šećera ograničimo na 25 grama dnevno. Prosječna odrasla osoba konzumira oko 85 grama, što je 20 kašičica šećera dnevno, zbog čega je ovo za mnoge velika promjena ishrane.
