Naši preci su se od praskozorja života prilagođavali okolini, parili se i umirali, prenoseći na potomke sitne genetske mutacije koje su nakon stotina hiljada godina stvorile čovjeka kakvog danas znamo.
No, prema novom istraživanju evolucija više nije striktno vezana uz gene. Umjesto toga, izgleda da naša kultura i društvo pokreću evoluciju brže nego što to čine genetske mutacije.
Kulturna evolucija
Prema ovome konceptu, evoluciji za prijenos povoljnih osobina više nisu potrebne genetske mutacije. Za prednost u preživljavanju dovoljna su joj naučena ponašanja koja se prenose kroz kulturu.
Ova takozvana kulturna evolucija može oblikovati sudbinu čovječanstva snažnije od prirodne selekcije, tvrde naučnici.
"Kad virus napadne neku vrstu, ona obično postane otporna na njega putem genetske evolucije", rekao je za Live Science biolog Zach Wood sa Univerziteta Maine.
Takva evolucija ima sporo djelovanje jer oni slabiji umiru, a samo oni koji prežive uspiju prenijeti svoje gene. No danas uglavnom nema potrebe da se genetski prilagođavamo takvim prijetnjama. Umjesto toga, borimo se protiv njih razvojem medicine, lijekova i cjepiva; odnosno kumulativnim proizvodima našeg društva. Takav proizvod nije rezultat znanja i osobina jedne osobe već počiva na trudu mnogih ljudi koji stvaraju pomoću akumuliranih "mutacija" kulturnog znanja.
"Razvojem cjepiva ljudska kultura poboljšava svoj kolektivni imunološki sustav", rekao je sociolog i ekolog Tim Waring sa Univerziteta Maine.
Jedno može potaknuti drugo
Ponekad kulturna evolucija može dovesti do genetske evolucije.
"Klasični primjer je tolerancija na laktozu. Pijenje kravljeg mlijeka započelo je kao kulturna osobina koja je potom pokrenula genetsku evoluciju skupine ljudi" rekao je Waring.
U tom slučaju kulturne promjene prethode genetskim, a ne obrnuto.
Koncept kulturne evolucije krenuo je od samog oca evolucije - Charlesa Darwina. On je naime shvatao da bi se ponašanje moglo razvijati i prenijeti na potomstvo baš kao i fizičke osobine, ali su naučnici njegovog doba smatrali kako promjene u ponašanju mogu biti samo naslijeđene.
Kultura je počela preuzimati uzde evolucije?
Waring i Wood tvrde u novoj studiji da je u nekom trenutku ljudske historije kultura počela preuzimati uzde evolucije, a da nam sada društvene promjene omogućuju da evoluiramo na način koji se ne bi mogao ostvariti samo putem genetskih mutacija.
Kultura se, smatraju znanstvenici, bavi grupama ljudi koji međusobno razgovaraju, uče i oponašaju jedni druge. Ta grupna ponašanja omogućavaju stanovništvu da prenose prilagodbe koje su naučili kroz kulturu brže nego što geni mogu prenijeti slične osobine pogodne za preživljavanje.
Pojedinac danas može naučiti vještine i informacije od gotovo neograničenog broja ljudi u malom vremenu i, zauzvrat, širiti te informacije drugim ljudima. Velike skupine pojedinaca rješavaju probleme brže od manjih, a međugrupno natjecanje potiče prilagodbe koje bi tim skupinama mogle pomoći da prežive.
Suprotno tome, osoba nasljeđuje genetske informacije samo od dva roditelja te u svojim jajašcima ili spermijima ima relativno malo slučajnih mutacija. Radi se o puno sporijem tempu promjena, smatraju stručnjaci dodajući da bi pojava ljudske kulture mogla biti ključna evolucijska prekretnica.
Nova faza čovječanstva
Naime, do sada su kroz historiju ključna tranzicijska stanja imala ogromne učinke na tempo i smjer evolucije. Primjerice, evolucija stanica s DNK je jedno takvo važno prijelazno stanje nakon kojeg je došlo ono u kojem se pojavio razvoj organa i složenih unutarnjih struktura. Spajanje stanica u biljke i životinje također je bila još jedna velika tranzicijska promjena, kao i evolucija spola, prijelaz života iz mora na kopno itd.
Svaki od ovih događaja promijenio je način na koji evolucija djeluje, a sada bi čovječanstvo moglo biti usred još jedne evolucijske transformacije. Mi bismo se i dalje genetski razvijali, ali to više ne mora utjecati na naš opstanak.
"Smatramo da su se ljudi, dugoročno gledajući, razvijali od pojedinačnih genetskih organizama do kulturnih skupina koje djeluju kao nadorganizmi, slično kolonijama mrava i košnicama", rekao je Waring.
Istraživanje naziva Long-term gene–culture coevolution and the human evolutionary transition objavljeno je u časopisu Proceedings of the Royal Society B.
