Svijet

Sve što treba da znate o Donjecku i Lugansku, regionima u srcu ukrajinske krize

Cijeli svijet je pratio obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Iako su indicije da će preduzeti drastičan korak postojale i ranije, odluka da prizna nezavisnost samoproglašene Donjeck (DNR) i Lugansku Narodnu Republiku (LNR) prema mišljenju mnogih promijenit će aktuelni svjetski poredak, piše Nova.rs.

Proruski separatisti u oblastima Donjecka i Luganska, smještenih u region pod nazivom Donbas, odvojili su se od Ukrajine 2014. godine.

Nisu bile priznate

Tada su čelnici Donjecka i Luganska proglasili formiranje narodnih republika, čemu se Ukrajina oštro protivila.

S obzirom na to da DNR i LNR do sada nisu bile priznate kao države, ukrajinske vlasti se nikada nisu ponašale kao da je riječ o zasebnim zemljama, što je dovelo do brojnih sukoba u regionu Donbasa.

Podaci ukazuju da je oko 15.000 ljudi izgubilo živote u Donbasu tokom mnogobrojnih akcija što ukrajinske, što vojske separatista.

Iako je Rusija uvek njegovala dobre odnose sa liderima DNR-a i LNR-a, zvanično priznanje nezavisnosti donosi potpuno nove odnose na istoku Ukrajine.

Činjenicom da Rusija sada ne smatra Donjeck i Lugansk dijelovima Ukrajine, znači da je vojno prisustvo Rusije u tom regionu legitiman potez.

Putin je već jučer naredio slanje ruske vojske u Donbas, "radi očuvanja mira i sigurnosti". Ruske snage bezbjednosti ne mogu da upadnu na tuđu teritoriju, ali mogu ukoliko istu teritoriju ne smatraju dijelom određene države.

To je slučaj DNR i LNR, čiji lideri Denis Pušilin i Leonid Pasečnik traže podršku Rusije u svakom smislu.

Koristeći argument zaštite od ukrajinskih snaga, Rusija može da interveniše na teritoriji samoproglašenih republika i na taj način dovede do sukoba sa Ukrajinom.

Nakon završetka Putinovog obraćanja, pitanje se samo postavilo - da li je ovim priznanjem prekršen Minski sporazum?

Riječ je o mirovnim sporazumima iz 2014. i 2015. koji su okončali rat u Donbasu. Mirovni sporazum Minsk II nakon dugih pregovora u glavnom gradu Bjelorusije potpisali su ruski predsednik Vladimir Putin i tadašnji predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.

Prekid vatre

Pomenutim sporazumom dogovoren je potpuni prekid vatre koji je stupio na snagu 15. februara 2015. godine, kao i povlačenje teškog naoružanja i razmjena zatvorenika.

Pored mirovnih dijelova, sporazum je u svojih 13 tačaka obuhvatio i veliki stepen autonomije za region Donbasa, ali ne i priznanje kao nezavisne države.

Nakon Rusije, i Sirija je najavila da će priznati DNR i LNR, a ista odluka se uskoro očekuje i od bjeloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka.

Nije dugo trebalo zapadnim liderima da pripreme mjere koje će biti preuzete zbog odluke Putina. Očekuje se da će kasnije u toku dana biti objelodanjeno šta tačno podrazumijevaju sankcije Rusiji koje su najavljene.

Američki predsednik Joseph Biden prvi je povukao konkretan potez i potpisao ukaz kojim se zabranjuje ulaganje, trgovina i finansiranje koje bi obavljali građani Sjedinjenih Američkih Država sa samoproglašenim republikama.

Obustavom Sjevernog toka 2 i Olaf Scholz je prešao sa riječi na djela.

Njemački kancelar saopćio je da ta zemlja neće nastaviti sa projektom Sjeverni tok 2 zbog nedavne eskalacije ukrajinske krize. Ovim je proces odobrenja spornog gasovoda od strane Njemačke i zvanično okončan.

Scholz je dao instrukcije da se napravi procjena o tome kako Njemačka može da nastavi snabdijevanje energijom, a da ne zavisi od Rusije.

Pored toga, za sankcije Rusiji izjasnili su se i britanski premijer Boris Johnson i francuski predsednik Emmanuel Macron.