Umjetna inteligencija imati će dramatičan utjecaj na svijet, a njeno korištenje smatra se najvećom revolucijom koju je društvo vidjelo od pojave interneta. Slično misle i veliki ulagači - samo u ovoj godini najveći svjetski burzovni indeks koji prati tehnologiju, NASDAQ, porastao je 26 posto
No velik proboj umjetne inteligencije dolazi s visokom cijenom: njeno korištenje iziskuje ogromne količine energije.
Washington ukazuje da stotine miliona upita ChatGPT-ju troše oko gigavatsata električne struje dnevno, što je ekvivalentno energiji koju potroši 33.000 domaćinstava.
'Potrošnja energije za upit ChatGPT-ju u poređenju s nekim upitom na e-mailu, naprimjer, vjerovatno će biti 10 do 100 puta veća', rekao je profesor elektroinženjeringa i računarskih nauka Sajjad Moazeni za Yahoo Finance.
Predstavnici industrije tvrde da smo tek na početku onoga što će uslijediti po pitanju umjetne inteligencije i njene potrošnje struje.
'Vjerovatno smo na jedan posto usvajanja umjetne inteligencije. Svijet se zapravo kreće prema ozbiljnoj energetskoj krizi zbog umjetne inteligencije, osim ako ne riješimo nekoliko stvari', rekao je za Yahoo Arijit Sengupta, osnivač i CEO Aiblea, firme za rješenja u području umjetne inteligencije.
Energetski gladni centri podataka srce su naprednog računarskog procesiranja. Fizičke lokacije s hiljadama procesorskih jedinica i servera u centru su industrije računarstva u oblaku, a uglavnom su pod kontrolom Googlea, Microsofta i Amazona.
Ti centri sve više prelaze s korištenja 'običnih' računalnih procesora, CPU-a, na napredne grafičke procesorske jedinice, odnosno GPU-ove. Te komponente, koje proizvode tvrtke poput Nvidije, troše najviše energije.
'U sljedećoj deceniji GPU-ovi će biti srce infrastrukture za umjetnu inteligenciju. GPU-ovi troše 10 do 15 puta više energije po ciklusu obrade od CPU-ova. Izuzetno su energetski zahtjevni', objasnio je Brady Brim-Deforest, direktor Formula Monksa, savjetodavne tvrtke za tehnologiju umjetne inteligencije.
Dodao je: 'Potrošnja energije dramatično će rasti na globalnoj razini zbog energetski zahtjevne prirode umjetne inteligencije.'
Istraživanje, koje su proveli Benjamin C. Lee, profesor elektroinženjeringa i računarskih nauka na Univerzitetu Pennsylvania, i profesor David Brooks s Harvarda, pokazalo je da se potrošnja energije podatkovnih centara povećavala prosječno za 25 posto godišnje između 2015. i 2021. godine. To je bilo prije perioda u kojem je umjetna inteligencija privukla pažnju masa, a upotreba ChatGPT-ja eksplodirala.
Kako bi ublažili takvu potrošnju, glavni pružatelji računarskih usluga u oblaku, poput Googlea, Microsofta i Amazona, ulažu u obnovljivu energiju želeći uskladiti svoju godišnju potrošnju električne energije.
Microsoft tvrdi da je ugljično neutralan od 2012. i da će do 2030. biti ugljično negativan. Amazon očekuje da će sve njegove operacije biti pogonjene ugljično neutralnim izvorima energije do 2025., a Google cilja postići 'neto nula' ugljične emisije 2030. godine.
No stručnjaci upozoravaju da 'neto nula' ne znači da nema emisija štetnih plinova jer će u gotovo svakom danu biti sati u kojima neće biti dovoljno energije sunca ili vjetra, zbog čega će rupe i dalje popunjavati energija proizvedena u nuklearnim ili elektranama na fosilna goriva.
