“Tihi infarkt” je veoma podmukao. Ali postoje signali

205

Ljekari upozoravaju kako značajan broj srčanih udara prolazi bez simptoma, ili s atipičnim simptomima, poput umora i slabosti ili pečenja kao kod žgaravice, zbog čega nisu prepoznati na vrijeme.

Desetodnevno putovanje po Washingtonu, Atlantic Cityju i New Yorku, koje su Anthony Cottrell i njegova supruga Ellen isplanirali 2016. godine, da proslave srebrni pir, moglo je završiti kobno.

Naime, dok su obilazili Washington, Anthony (48) je postajao umorniji, prenosi 24sata.hr.

“Navikao sam puno hodati, no odjednom sam se jednostavno osjećao tromo. Hodali bismo 20 minuta, pa sam morao sjesti. Ellen i ja smo to pripisali jet lagu, ili tome da ipak nisam bio u formi toliko koliko smo mislili”, kaže Anthony.

No, zapravo je proživljavao posljedice tihog srčanog udara, a da toga nije bio svjestan. Naime, iako u filmovima često možete vidjeti da se lik koji proživljava srčani udar hvata za srce i ima bolnu grimasu na licu, srčani udar u mnogo slučajeva može imati vrlo nejasne simptome, zbog kojih ćete odbaciti pomisao da je riječ o tome, jer se čini da je u pitanju ‘samo’ viroza’ ili pojačani umor. Ponekad čak i nema nikakvih simptoma.

S druge strane, taj tihi infarkt miokarda (SMI) – kako se naziva u medicini – čini do 50 posto od ukupno 100.000 pacijenata koji zbog infarkta budu zaprimljeni u američke bolnice. Nazivaju se ‘tihim’ zato što izostaju klasični simptomi udara, kao što su bol u prsima, bol u ruci, znojenje i otežano disanje.

Ako se i jave neki simptomi, najčešće je to nedostatak zraka i teški umor u situacijama koje je čovjek inače mogao podnijeti bez problema. Može se javiti i bol u predjelu žličice ili u grlu, a ponekad i vrtoglavica te omaglica. To su najčešći simptomi ‘tihog’ srčanog udara, ako ih uopće ima.

Istodobno, u organizmu se događa isti mehanizam kao i za vrijeme ‘klasičnog’ srčanog udara. Opskrba srca srcem iznenada je blokirana zbog začepljenih arterija. Takvo je stanje puno opasnije nego klasični udar, odnosno ima veću smrtnost, dodaje.

Ako simptomi nisu prepoznati na vrijeme, nema pravovremene ljekarske intervencije. S druge strane, svaki takav udar ostavlja oštećenja na srcu, čime raste rizik od novog infarkta i smrtnog ishoda.

U mnogo slučajeva tek naknadno na sistematskom pregledu otkrije da je čovjek prehodao infarkt, pa u tom slučaju svakako treba započeti s preventivnim mjerama – redovnom pregledima, zdravijim načinom prehrane, više kretanja i odbacivanjem pušenja.

Istraživanje britanske Fondacije za srce pokazalo je da je 84 posto ljekara izjavilo da bilježe pad broja pacijenata koji se javljaju u bolnicu, čak i s najozbiljnijom vrstom srčanog udara, gdje postoji gotovo potpuna blokada i pacijent je imao izražene simptome.

Istina je da hitno liječenje nije potrebno kod svakog infarkta, no ako nisu pod kontrolom, neki od njih mogu biti fatalni, upozoravaju stručnjaci.

“Potpuna blokada arterija ovisi o vremenu – što duže čekate, to je više oštećenja srčanog mišića”, kaže dr. Jerome Ment, kardiolog u Univerzitetskoj bolnici Birmingham.

Dodaje kako su osobe s dijabetesom tipa 2 u većem riziku od tihog srčanog udara, vjerovatno zato što dijabetes narušava opskrbu živaca, pa ne osjećaju bol u srcu. No, kod dijabetičara je veći rizik za tihi udar kod žena, nego kod muškaraca, što nauka još ne zna objasniti. Stručnjaci kažu da zato treba biti pažljiviji u slučaju nekih atipičnih simptoma, kao što su:

Umor

Nemir

Žgaravica

Tromost

Otežno disanje

Osjećaj slabosti, vrtoglavica

Poteškoće i kod umjerenog kretanja i vježbanja.

“Ako ste, na primjer, nekoliko sedmica imali nejasne simptome slične simptomima gripe, s naglaskom na umor, posjetite svog ljekara opće prakse kako bi vas uputio na daljnje pretrage”, kaže dr. Ment.

Liječenje tihog srčanog udara, nakon što se dijagnosticira, isto je kao i za bilo koji oblik srčanog udara i obično uključuje lijekove poput aspirina za širenje ugrušaka koji blokiraju protok krvi u srce. Moguće je da će biti propisana i terapija statinima, koji opuštaju krvne žile. Zatim se traži način za sprečavanje problema u budućnosti, poput angioplastike, odnosno operacije kojoj se postavlja balon unutar arterije kako bi se poboljšao protok krvi.