U sarajevskom naselju Butmir svečano je otvoreno 100 metara revitalizirane cijevi "Tunela spasa" prilikom obilježavanja 30. godišnjice početka opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Direktor Fonda Memorijala Kantona Sarajevo Ahmed Kulanić rekao je da je projekat počet 2018. godine.
"Uspjeli smo da u ovoj godini radove privedemo kraju i da revitaliziramo 100 metara tunelske cijevi koja će obogatiti turističku ponudu, s jedne strane, kada govorimo o Tunelu spasa kao turističkoj atrakciji. A s druge strane, revitalizirati sve ono što Tunel predstavlja kao kulturno-historijsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini i kao trajni svjedok o periodu agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu", izjavio je Kulanić.
Podsjetio je da je tunel predstavljao izvor života za Sarajevo koje je bilo pod opsadom.
"Tunel kao ulaz u Sarajevo i izlaz iz njega predstavlja jednu od veoma značajnih poveznica i markera historije Bosne i Hercegovine", dodao je Kulanić.
Jedan od onih koji su zaslužni za gradnju tunela je i Nedžad Mašnić (76).
"Na njemu sam radio geodeziju. Na tunelu sam bio do njegovog probijanja. Dolazio sam svaki dan, radio sam u smjenama. Niko vam ne može dočarati one uslove koji su bili. Bilo je teško meni, kopačima, svima je bilo isto. Teško je reći da je u ratu bilo lijepih uspomena, ja ih imam za to vrijeme provedeno tu. Znam da sam dao veliki prilog tome. U tim teškim uslovima, ljudi su radili sa zadovoljstvom. Bio je takmičarski duh iako nije bilo takmičenje. Postojala je velika volja tih ljudi", ispričao je Mašnić.
Kako je kazao, radilo se u vlazi, vodi i mraku.
Edis Kolar, sin vlasnika porodične kuće u kojoj se nalazi ulaz u tunel iz pravca Butmira, rekao je da je danas otvoreni dio tunela potpuno novi, rekonstruisani dio.
"Ograničili smo se do samog aerodroma, nismo imali odobrenje da možemo da vršimo rekonstrukciju ispod aerodroma. Tunel je bio 800 metara dug i mislim da ćemo u doglednoj budućnosti dobiti priliku da i to završimo. Ostalo je još 700 metara", izjavio je Kolar.
Poručio je da je veliki značaj tunela pogotovo u današnje vrijeme kada svi spominju ratove.
"I kada su se crni oblaci ponovo nadvili vrlo je bitno da se ljudi sjete onoga kroz šta smo prošli. Vrlo je bitno da ovakve stvari opstaju", dodao je Kolar.
Na ceremoniji se obratio i predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić.
Podsjetio je da je grad Sarajevo bio 1.445 dana pod opsadom.
"Tunel je tada imao jednu od najvažnijih uloga. Kroz tunel smo mogli da imamo komunikaciju sa vanjskim svijetom, da možemo osposobiti naše borce materijalno-tehničkim sredstvima za odbranu grada i države Bosne i Hercegovine, da pomognemo našim pacijentima, da se uvozi hrana, lijekovi", rekao je Okerić.
Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović rekao je da je lokacija tunela mjesto gdje se pisala historija Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
"Revitalizacijom dodatnih 100 metara dobili smo priliku da još upečatljivije podsjetimo naše buduće generacije o značaju ovog objekta, te njegujući kulturu sjećanja govorimo o snazi jednog naroda", rekao je Osmanović.
Prilikom renoviranja aerodromske piste 1997. godine urađen je betonski plašt koji je zaštitio cijev "Tunela spasa" u cijelosti. Kako JU "Fond Memorijala KS" upravlja i tunelskom cijevi odlučeno je da se uradi revitalizacija 100 metara tunela i otvori za posjete.
Svi elementi revitalizirane cijevi urađeni su prema nacrtima iz 1993. godine. Postavljene su replike konstruktivnih elemenata (drvene grede od kojih je originalni dio tunela građen sa butmirske strane). Postavljene su šine koje su služile za prijevoz kolica, PTT kabl, kabl za prijenos električne energije visokog napona, cijev za naftu, rasvjeta i svi elementi kakvi su se nalazili u orginalnom tunelu.
U podzemnom prostoru ispred ulaza u revitalizirani tunel, nalazi se muzejska postavka posvećena graditeljima Tunela spasa. Postavku čine izložba “Oni su Tunel” sa fotografijama i imenima učesnika izgradnje Objekta D-B, te eksponati korišteni za izgradnju, kao i autentični snimci nastali za vrijeme izgradnje tunela.
Svečano otvaranje 100 metara revitalizirane tunelske cijevi simbolično je održano u danima kada se stanovnici Sarajeva prisjećaju početka opsade grada koja je počela prije 30 godina. Upravo je "Tunel spasa" imao značajnu ulogu u odbrani Sarajeva i spasu Bosne i Hercegovine, te je istovremeno bio i jedan od odlučujućih faktora u preživljavanju građana opkoljenih 65 kilometara dugim neprijateljskim obručom.
Tunel je prokopan 30. jula 1993. godine čime je Sarajevo dobilo svoj jedini ulaz i izlaz iz grada. Kroz gotovo dvije godine korištenja tunela, zabilježeno je oko dva miliona prolazaka, omogućeno je neometano unošenje municije, naoružanja, pogonskih goriva, hrane i lijekova, te je zbog toga prozvan "Tunel spasa".
Ovaj projekat će donijeti sasvim novo iskustvo svima koji nisu u ratu prolazili kroz "Tunel spasa", a onima koji su prolazili će vratiti sjećanja na te trenutke.
