Turska kupovina ruskog sistema S-300 prije dvije godine narušila je odnose Ankare i Washingtona do te mjere da su Sjedinjene Države izbacile svoju saveznicu Tursku iz programa nabave višenamjenskog lovca F-35. No, Ankara je u međuvremenu povukla niz poteza koje je američki Kongres ocijenio kao pozitivni odmak od prijašnjih nesuglasica unutar NATO saveza u kojem Turska zbog blizine Rusije i Bliskog istoka igra ključnu ulogu. Kongres je sada spreman nastaviti vojnu suradnju s Ankarom, a tportal donosi što je presudilo da Turska ojača svoj narušeni imidž.
Turska je naručila od Rusije kontroverzni protuzračni sistem S-400 još 2017. godine koji joj je isporučen tri godine kasnije. Ta ja nabavka pretvorila Ankaru u članicu NATO-a koja 'sjedi na dvije stolice' i to u vrijeme kada je Moskva već dvije godine ratovala u Siriji.
Washington je blokirao prijenos naprednih borbenih aviona F-35 svom savezniku u NATO-u iz straha da bi moćni radarski sistem kompleksa S-400 omogućio Rusiji špijuniranje najsavremenijih aviona. No, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je odbacio sve tvrdnje da kupovina sistema S-400 ugrožava NATO te je poručio da Ankara ne bi ni morala kupovati sustave da su joj Amerikanci prodali svoju odbrambeni kompleks Patriot, prenosi tportal.
No, rat u Ukrajini i turska podrška Kijevu, ponajprije putem izvoza naoružanih dronova Bayraktar TB2, koji su se pokazali vrlo uspješnim na ratištu, ali i Ankarine diplomacije s Moskvom, pružila je Turskoj priliku da ojača svoj narušeni imidž u Washingtonu. Amerikanci nisu zaboravili ni činjenicu da je Turska pomogla diplomatskim putem izbaviti američkog marinca Trevora Reeda iz ruskog zatvora. Nastavi li Turska s ovakvim inicijativama, Ankara bi mogla uvjeriti američki Kongres da dopusti kupovinu 40 višenamjenskih aviona F-16 Block 70 i osamdesetak moderniziranih Lockheed Martinovih borbenih kompleta u vrijednosti od šest milijardi dolara.
Nekoliko ključnih zastupnika u Kongresu, koji su ranije isključili Tursku iz programa F-35, oprezno je signaliziralo utjecajnom portalu Defense News da su skloni dozvoliti Ankari kupnju moderniziranih 'šesnaestica' nakon što je administracija predsjednika Joea Bidena sugerirala kako bi takva prodaja mogla ojačati američke i NATO-ve sigurnosne interese.
Ipak, Kongres ima značajnu moć u blokiranju potencijalne prodaje oružja, a zastupnici su jasno stavili do znanja da će transfer F-16 ovisiti o tome hoće li Turska nastaviti podržavati Ukrajinu, premda istovremeno balansira između Rusije i SAD u mnogobrojnim drugim regionalnim sporovima.
"Moramo razgovarati i raditi s Turskom i ostalima koji s nama djeluju protiv Rusije", rekao je za Defense News predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Gregory Meeks. Demokratski zastupnik savezne države New York je naglasio da je Turska pokazala pokrete u pravom smjeru, ali je dodao da je Washington još uvijek iritiran zbog određenih stranputica u odnosu s Ankarom.
Za nastavak američke saradnje s Turskom su i republikanci pa je senator savezne države Idaho James Risch ocijenio da su Turci iznijeli vjerodostojan argument zašto bi trebali nabaviti F-16. No, republikanac je napomenuo da prodaja F-16 nije isto što i uključivanje Turske u program F-35.
Valja podsjetiti da je turski predsjednik Erdoğan još u oktobru prošle godine predložio Washingtonu da mu proda 'šesnaestice' u zamjenu za turska ulaganja u program F-35. Erdoğan je taj prijedlog učestalo spominjao kako bi uvjerio tursku javnost da nije odustao od potraživanja, dok ruski mediji nisu propustili naglasiti da je Erdogan zaprijetio kako će u protivnom biti primoran od Moskve kupiti najmodernije Su-57 i Su-35.
Turska stalno održava flotu svojih F-16C nabavljenih još krajem 80-ih godina prošlog stoljeća. Kasnije su se 'šesnaestice' počele proizvoditi u Turskoj po licenci, a prije šest godina firma Turkişh Aerospace Industries je, uz američko nadgledanje, modernizirala te avione na nivo Block 50/52+.
Modernizirani avioni su dobili AESA radar turske proizvodnje i domaći samoodbrambeni komplet za elektroničko ratovanje SPEWS-II. Turci su istovremeno dizajnirali i rakete zrak-zrak naziva Bozdoğan (vrsta sokola naziva merlin) i Gökdoğan (sivi sokol). Bozdoğan, inače, ima infracrveni radiometar, teška je 140 kilograma te razvoja brzinu od četiri Macha i pripada obitelji raketa unutar vidnog dometa (WVRAAM), dok Gökdoğan eliminira neprijatelja izvan vidnog polja (BVRAAM).
Bozdoğan je uspješno testiran u travnju prošle godine, a njime je već opremljeno tursko ratno zrakoplovstvo, dok je Gökdoğan još uvijek u fazi ispitivanja. Turska industrija najavila je i skorašnju premijeru projektila Akdoğan (veliki sokol) koji će biti namijenjen za rušenje bespilotnih letjelica te Gökhan s ramjet tehnologijom koja koristi vlastitu brzinu za sabijanje zraka u ubrzavanje motora do čak 6 Macha.
The Turkish President gave a speech. The map behind him shows half of the Greek islands as part of Turkey. #Turkey & #Greece are @NATO allies. The U.S. government is considering selling F-16 fighter jets to Turkey. #NoJetsForTurkey @HellenicLeaders @SenateForeign pic.twitter.com/81SANAoXep
— Mike Kevrekidis (@Makis_Kevrekidi) May 3, 2022
Iako je flota F-16 Block 50/52+ redovito održavana, višenamjenski lovac u inačici Block 70 omogućava umreženost sa svim borbenim platformama u realnom vremenu, a razvijan je radi lakšeg umrežavanja s lovcima pete generacije poput modela F-35. Modernizirana verzija popularnog F-16 je evolucijski 'plafon' četvrte generacije borbenih aviona koji posjeduje sve karakteristike sistema nove generacije pa im se samim tim može i efikasno suprotstaviti. Drugim riječima, to je Turskoj dostojna zamjena za F-35 u razdoblju dok se lako moguće ponovno ne uključi u program iz kojeg je izbačena, a čega je Erdoğan itekako svjestan.
