Tzv. “srpski svet” bez ispaljenog metka, već se događa u BiH. Bilo da je riječ o telekomunikacijama, obrazovanju ili ekonomiji. I sve se dešava bez adekvatnog odgovora države BiH.
Od naredne školske godine osnovci iz Srbije i Republike Srpke izučavaće isto gradivo za šest nastavnih predmeta, srpski jezik i književnost, istoriju, geografiju, poznavanje prirode i društva, muzičku i likovnu kulturu. Sporazumu o saradnji u oblasti obrazovanja prethodila je Deklaracija o zaštiti srpskog naroda, Sporazum o očuvanju indentiteta srpskog naroda, i na tragu je, kako primjećuje historičar, Husnija Kamberović, posljednjih izjava Aleksandra Vulina o objedinjavaju srpskog svijeta.
“Ne bi bilo ništa sporno kad bi takve zajedničke jezgre uvažavale ono što jeste država BiH. Zamislite kada ni neke druge zajednice u Srbiji tražile i dobile nastavne planove i programe susjednih država. To bi značilo neku vrstu okupacije Srbije. Isto kao i što je i ovo neka vrsta okupacije jednog dijela BiH”, naglašava Kamberović.
Sporazum o uspostavljanju specijalnih odnosa Srbije i RS
Skupština Srbije 23. jula 2007. godine usvojila je zakon kojim je potvrđen Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa između Srbije i Republike Srpske. Ovaj sporazum, koji proizilazi iz Dejtonskog ugovora, potpisan je radi razvijanja saradnje između Srpske i Srbije u oblastima privrede i korišćenja privrednih resursa, planiranja, privatizacije i denacionalizacije, nauke i tehnologije, obrazovanja.
U specijalne i paralelne veze Srpske i Srbije spadaju i oblasti kulture i sporta, zdravstva i socijalne politike, turizma i zaštite okoline, informisanja, zaštite sloboda i prava građana, kao i suzbijanje kriminala.
Kontinuirano zaobilaženje države BiH nije dio sporazuma, upozorava Husnija Kamebrović: “Zapravo je Dejtonski sporazum taj kojim su predviđene paralelne veze, ali je čvrsto garantirana teritorijalna cjelovitost i integritet Bosne i Hercegovine. I Srbija se obavezala da će poštovati taj intigritet. Ona kroz paralelne veze narušava integritet. I to možemo vidjeti kroz niz primjera.”
Mnogo je primjera. Telekom Srbije u većinskom vlasništvu države Srbije kroz M:tel postao je neprikosnoven na teritoriji entiteta Republika Srpska, kao kablovski operater za televiziju, internet i telefoniju. Posljednje akvizicije kojim su tv prava prenosa Premijer lige Engleske plaćena deset puta više od realne cijene, imale su za cilj samo jedno, širenje uticaja režima i na BiH, a za što je ključ atraktivan televizijski sadržaj.
“Nema nikakve sumnje da je ovo izuzetno opasno, da iza toga stoji državni vrh Srbije i da se ne bira cijena za ostvarivanje uticaja, u ovom slučaju u regionu. Na sport se lakše lijepe ekonomski, a onda i politički interesi. Srbija očito, osvaja tržište nekonkuretnim potezima”, komentira za N1, Mehmed Halilovć, novinar i nekadašnji ombudsmen za medije.
Projekti bez saglasnosti države BiH
Srbija je u entitet RS kroz različite projekte proteklu godinu uložila preko 500 miliona eura Investicije su dobrodošle, no mnogi budući kapitalni projekti planirani su bez saglasnosti države BiH, poput Hidroelektrana na rijeci Drini, ali i Aerodroma u Trebinju. Vrijednost projekata je blizu milijardu eura. U prvom slučaju koji bi trebao da posluži kao presedan za drugi,Ustavni sud BiH je odlučio da postoji spor između BiH i Srbije kojeg treba da riješi Komisija za koncesije BiH u naredna tri mjeseca. Ukoliko do toga ne dođe, predmet se vraća na Ustavni sud.
“Nadležnost za koncesije na tom području je isključivo na Komisiji za koncesije Republike Srpske. Sve ostalo je pokušaj političkog Sarajeva da ugrozi investicije koje dolaze iz Srbije”, kaže premijer entiteta Republika Srpska, Radovan Višković.
Republika Srpska se u Srbiji tretira kao država, ili pak dio buduće cjeline, ne dvoji vanjskopolitički analitičar Dušan Janjić. Od prošle godine obilježava se zajednički praznik Srbije i Republike Srpske, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Milorad Dodik u Srbiji je prisutan na svim važnim političkim, kulturnim i sportskim događajima i to uvijek pored Aleksandra Vučića. Njegove izjave o mirnom razdruživanju postale su svakodnevne, dok Vučić ponavlja kako poštuje teritoritalni integritet BiH, ali i suverenitet entiteta: “Ali ne odgovara na Dodikove izjave, niti je reagovao na Vulinov srpski svet. Niko nije pitao Aleksandra Vučića da li poštuje granice, već što misli o srpskom svetu. No očito da mu podsvijest progovara. Kaže da štiti granice Srbije, a zašto ne i granice BiH. Ne štiti ni jedni ni druge, jer da štiti davno bi bilo riješeno pitanje granica između dvije zemlje”.
Sve navedeno jeste stvaranje srpskog svijeta jer ne postoji ništa što favorizuje BiH i stvara njen identitet, dodaje.
I sve se dešava bez adekvatnog odgovora države BiH.
