Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini evidentan je porast zapošljavanja stranih radnika, a posebno je to naglašeno u građevinarstvu, kažu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Posljedica je to odlijeva domaće radne snage, koja bolje uvjete nalazi na tržištu Evropske unije.
Izražena potreba
„Prema podacima koje smo dobili, u prvoj polovini ove godine imamo najveći broj izdatih dozvola u prvoj polovini ukupno 2.490, 1.475 koje se računaju u kvotu i 1.005 onih mimo kvota i najviše u oblasti građevinarstva, 999, i to je za tih pola godine više nego li u cijeloj 2022. godini.
Ovo dokazuje da je potreba za tim kadrom izražena“, objašnjava Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u razgovoru za Anadolu.
Statistiku potvrđuju i u građevinskoj firmi Memić gradnja iz Cazina, u kojoj odnedavno rade desetorica radnika iz Bangladeša.
"Situacija je takva da naša radna snaga ide za boljim uvjetima prema zapadu. Mi, kao privrednici, moramo tražiti rješenje. I naši su preci nekada, kao i oni, išli trbuhom za kruhom“, kaže Suljan Memić, direktor građevinske firme "Memić gradnja".
„Mi smo nedavno zaposlili deset Bangladešana i jako smo zadovoljni. U Bosni je to sada sve češća praksa. Ono što sam do sada primijetio, to su korektni, fini ljudi, dobri radnici i ima tu i dobrih majstora.
Da li možda imaju tamo kurseve, ne znam, ali oni što su nama došli kao zidari i tesari, to i rade.
Mi smo njih rasporedili po jednog sa našim radnicima i dobro su se uklopili, jedan od njih zna i naš jezik, pomalo engleski, tako da u komunikaciji nemamo problema. Sarađuju i mislim da smo razbili sve predrasude“, objašnjava Memić.
Među novim radnicima je i Sokubi Ismail iz Bangladeša. On već četiri godine živi i radi u Bosni Hercegovini.
U domovini bio učitelj
„Ja sam četiri godine ovdje. Znam sve o građevini. Neki ljudi su nam pomogli. Negdje dođemo na mjesec, negdje na tri, ali radimo. Bio sam učitelj u Bangladešu, ali sam u Evropi radio šest godina na građevini, pa se vratio u Bangladeš.
Kada mi se ponovno ukazala šansa, došao sam. Sretan sam ovdje i sve mi je dobro. Dio plaće šaljem porodici u Bangladeš", objašnjava Sokubi Ismail.
Pozitivna su iskustva i Muhameda Bin Islama iz Bangladeša:
„Nemam problema, ovdje radim, moja porodica nije ovdje, ali planiram da dođu u narednih pet godina, zadovoljan sam platom i svim.“
Zapošljavanju prethodi dobivanje suglasnosti od federalnog Zavoda za zapošljavanje.
„Svi oni poslodavci koji žele zaposliti strane radnike jave se nama i popune obrazac i mi proslijedimo federalnom Zavodu za zapošljavanje, naravno, uz potrebnu dokumentaciju, čekamo odgovor, jer je on taj koji daje radnu dozvolu.
Prividno rješenje
Za Unsko-sanski kanton od početka ove godine do 7. septembra izdano je 116 radnih dozvola i još uvijek ima obrazaca koji se obrađuju, tako da će ih do kraja godine biti više", kaže Nedžad Veladžić, direktor Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona.
Trend zapošljavanja stranih radnika evidentan je posljednjih desetak godina, najviše iz Turske, Srbije i Hrvatske.
Odnedavno je značajan porast broja zapolenih radnika iz Nepala i Bangladeša i taj će se trend, zbog odlaska domaće radne snage, nastaviti.
Domaći poslodavci ističu da je to samo prividno rješenje, jer je stručnost strane radne snage vrlo često upitna.
