U mostarskom Centru za kulturu Izedin Šikala predstavio je roman „Velika avlija“, njegov književni prvijenac.
- Može se reći da je pisanje ovog romana trajalo 55 godina, od kada sam naučio prva slova, ali njegovo ispisivanje je trajalo posljednje dvije i pol godine. Roman je prepun istinitih likova, a jedan od recenzenata je rekao da svi likovi u romanu izgledaju stvarno i uvjerljivo pa sam se našalio kako su svi stvarni, ali da neki nisu povijesno potvrđeni – izjavio je Šikalo.
Šikalu je kao osnova za njegov roman poslužio sarajevski Purim, povijesni događaj iz 1819. godine kada je pod neosnovanom optužbom da su krivi za smrt travničkog derviša, konvertita s judaizma, bosanski namjesnik Ruždi-paša zarobio i na smrt osudio dvanaest najuglednijih sarajevskih Židova, među kojima je bio i tadašnji glavni sarajevski rabin Moše Danon, te je za njihove glave tražio ogromnu otkupninu.
- Čuvši za tešku i bezizlaznu poziciju u koju su stavljene njihovi susjedi, sarajevski muslimani odlučili su reagirati. Pokazavši svoju građansku hrabrost i solidarnost, organizirali su oštru i odlučnu pobunu protiv Ruždi-paše. Pobuna je rezultirala oslobađanjem zatočenih Židova, a potom i smjenjivanjem Ruždi-paše s ove pozicije - kazao je Šikalo.
Po njegovim riječima, želja mu je bila da ispriča priču o Bosni u razdoblju od 1800. do 1819. godine, bez pretjeranog zamaranja datumima.
- Čitav lajtmotiv za ispisivanje romana je bio Purim, spašavanje Židova u Sarajevu koje je paša zarobio u konak, a u romanu se to događa pred sami kraj priče. Čitava uvodna dionica o Sarajevu, o Mostaru, je u vrijeme Mula Mustafe Bašeskije, jer je glavni narator zapravo pomoćni pisar u pisarnici u dućanu Mula Mustafe Bašeskije. Možete vidjeti i drugog naratora, imaginarnog Husanbega, koji susreće stvarne likove u Sarajevu, Mostaru, Krajini. Nije mi bila namjera da robujem svim tim povijesnim faktima, ali sam pazio da se bar raspored tih događanja kronološki odvija do samog Purima – kazao je Šikalo.
Recenzent romana i književni kritičar Hamza Ridžal naglasio je kako je roman „Velika avlija“ i njegovo objavljivanje velik događaj za književnu zajednicu:
- Odavno nismo imali roman koji je strukturno tako pedantno uređen, koji kad čitate imate doživljaj da su likovi življi od većine ljudi koje susrećete na ulici. Likovi su autentični u načinu djelovanja, u jeziku i to kazuje o autorovu umijeću. Rekao bih da ovaj roman zauzima jedno istaknuto mjesto u zvjezdanoj samoći u odnosu na sve što izlazi u našoj književnoj produkciji.
Ridžal je dodao kako se roman može smatrati i parabolom o današnjem vremenu.
- Iako je radnja smještena prije više od 200 godina, taj jedan povijesni dekor se u čitateljevoj svijesti razmiče ustupajući mjesto figurama suvremenosti, a onda „Veliku avliju“ tumačimo kao parabolu o našem vremenu, parabolu u kojoj vidimo te različite društvene odnose, ne samo u Bosni od prije 200 godina, nego i u Bosni koja je pred nama – kazao je književni kritičar.
Istaknuo je kako Šikalo vješto konstruira priču o „malim ljudima“ što je možda i najveća vrijednost ove knjige.
- Možda ovakvih romana ne nedostaje u toj mjeri koliko je ta vrsta književnih ostvarenja napisana nedovoljno vješto, pa ih možda ne prepoznajemo u šarolikom spektru svega što nam je dostupno, ali siguran sam da će ovaj roman pronaći svoj put. Priče o malim ljudima, priče o ljudima čija je imena prekrio prah zaborava su zapravo najvažnije priče – zaključio je Ridžal.
