U Njemačku iz BiH idu njegovatelji i dostavljači, ni jezik više nije uvjet

Protekle godine više nisam radio nego što sam radio, ali mi je 70 posto od ukupnog iznosa plaće zajamčeno. I da se razumijemo, nije idealno jer treba platiti stan i režije, a da sam u BiH, ne bih imao ni to, tako da se neću žaliti, nego se nadam kako će ovo što prije proći, govori za Večernji poznanik koji proteklih nekoliko godina radi u Njemačkoj, a prošla godina bila je jedna od najtežih, upravo zbog činjenice da je lockdown postao nešto uobičajeno u “obećanoj zemlji”. On je na snazi praktički i od početka ove godine. Kontaktirali su Agenciju za rad i zapošljavanje BiH koja posreduje za zapošljavanje medicinskih radnika sa srednjom školom u Njemačku. Iz brojki je vidljivo kako je prošle godine, prvi put nakon 2013., izdano najmanje radnih dozvola. Dozvolu za rad u Njemačkoj dobila su 533 medicinara. Poređenja radi, 2019. bilo ih je 683, a 2018. hiljadu. Da bi ova godina mogla biti lošija, ako se stanje s pandemijom ne smiri idućih mjeseci, potvrđuje činjenica da su od početka ove godine do 18. marta izdane samo 83 radne dozvole. Međutim, u Njemačku se odlazi i odlazit će se i ubuduće, bez obzira na to što je pandemija usporila intenzitet. Davor Vukojević, inženjer građevinarstva, koji je ovu zemlju zamijenio Njemačkom, izričit je u svom stavu koji je istaknuo za BHRT: "Nisam se pokajao!"

Socijalna nesigurnost u BiH

Nisam vidio da se u ovoj zemlji bilo što može promijeniti nabolje, osjetio sam socijalnu nesigurnost i odlučio sam otići. Ovu zemlju zamijenio sam Münchenom te sam pronašao posao u struci. Sviđa mi se taj sistem koji je uredan, koji je organiziran i koji funkcionira - govori Vukojević i smatra da posla ima sasvim dovoljno i uvijek ga se može naći. U Uniji za održivi povratak, koja govori uglavnom samo o odlascima i o brojkama koje nisu potvrđene, ističu da su ekonomska kriza, besperspektivnost, nepoštivanje ljudskih prava i politička situacija samo neki od razloga što mladi svoju domovinu zauvijek napuštaju. Demograf Aleksandar Čavić očekuje pojačane migracije nakon završetka pandemije. "Samo ne odlaze bake i djedovi, a svi drugi radno, intelektualno sposobni i reproduktivna baza svake zemlje, mlađe i sredovječno stanovništvo te oni koji spadaju u starije sredovječno, odlaze", kazao je demograf. Ovih dana pojavila se i priča izvjesnog Drage na portalu Naši-de koji tvrdi da je dobiti posao dostavljača ili poštara u Njemačkoj moguće i bez poznavanja njemačkog jezika te da je u njegovu slučaju tako i bilo.

Primaju i one bez iskustva

"Vjerovatno ste već od mnogo ljudi čuli da u Njemačkoj nedostaju dvije struke, a to je njegovatelj i dostavljač. Dok je za njegovatelja potrebno poznavanje minimuma njemačkog jezika, za dostavljače to i nije presudno. Za svaku od tih dviju struka postoje dobri razlozi. Razlog za potrebu za njegovateljima jest taj da jako puno ljudi stari i da je Njemačka jedna od najstarijih u Evropi, stoga im nedostaje jako puno njegovatelja, čak primaju i one bez iskustva. Razlog za potrebu za dostavljačima, s jedne strane, jest taj što u Njemačkoj, a i općenito, jako puno ljudi kupuje preko interneta, a sve manje uživo, stoga sva ta kupljena roba treba doći na kućnu adresu. S druge strane, potreba za poštarima u Njemačkoj nužna je zbog toga što poštar uzima dva posla na sebe: dostava paketa do 2 kg i dostava pisama i sličnog sadržaja", naveo je kazavši kako je njegova satnica na poziciji poštara u Njemačkoj bila 13,11 eura bruto.