Memorijalizacija prošlosti je ključ za našu budućnost. Poručeno je to na panel diskusiji u Sarajevu na kojoj je predstavljen projekat mapiranja civilnih spomen obilježja „Atlas memorije“.
Panelisti Enes Hodžić, Erna Mačkić i Kerim Hodžić govoreći o memorijalizaciji saglasni su da je ova oblast u Bosni i Hercegovini potpuno neregulisana.
Erna Mačkić, iz Centar za postkonfliktna istraživanja rekla je kako natpisi na spomenicima često nisu usklađeni sa utvrđenim sudskim činjenicama.
„Ono što stoji na spomen obilježjima ne smije da vrijeđa nijednu etničku skupinu, ne smije da sadrži govor mržnje, nažalost vidimo da se to negdje dešava, moramo to mijenjati. Zajedničko priznavanje svih zločina je jedini put kojim možemo ići naprijed i graditi budućnost“, poručila je Mačkić.
Dodala je da je procedura za podizanje spomenika u BiH izuzetno komplikovana.
„I svodi se na individualnu volju lokalnog političara. Individualna volja lokalnog političara će odlučiti da li će neka majka podići spomenik svom djetetu. Nemamo usvojene strategije, nemamo osnovne dokumente, nemamo propise koji će zabraniti jezik mržnje na spomenicima“, dodala je Mačkić.
U mini brošuri „Atlas memorije“ predstavljeno je 77 spomenika i manifesticajima kojima se odaje počast civilnim žrtvama rata 1992-1995. na području Bosne i Hercegovine.
Osnivačice projekta su studentice Dženana Osmanović, Dženisa Joldić, Lejla Joldić i Ema Beganović. Njih cilj je, kažu, da skrenu pažnju javnosti na forme i kvantitet memorijala. Sve zainteresovane građane pozivaju da svoje prijedloge za poboljšanje brošure šalju na mail: [email protected].
Panelista i novinar Enes Hodžić upozorio je da danas imamo kontakt s osobama koje su akteri rata 90-ih, ali za jednu ili dvije generacije te osobe će nestati i pitanje je kako ćemo se sjećati činjenica. Zato su, dodaje, ovakvi projekti izuzetno bitni.
„Sljedeće generacije će učiti iz ovakvih primjera, projekata i sadržaja. Ovakvi projekti i borba za istinu su temelji tranzicijske pravde i ključ za našu budućnost. Ovo je jedan od načina kojim možemo da se borimo sa našom prošloću za našu budućnost“, poručio je Hodžić.
Upozorio je da nemamo usvojenu strategiju tranzicione pravde koja je jedan od osnovnih dokumenata koji bi mogao pomoći da gradimo društvo kakvo bismo htjeli.
„Vlasti u BiH troše mnogo novca za memorijalizaciju. Više od 10 miliona KM u posljednjih 10 godina uloženo je u memorijalizaciju. S druge strane, problematični su natpisi na određenim memorijalima, a problematičan je i način gradnje. Imamo i mjesta gdje je zabranjena gradnja spomenika“, upozorio je Hodžić.
Projekat je nastao u okviru programa „Poticanje demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva među mladima“ Fondacije Humanity in Action BiH, koji organizuje uz podršku NED USA. Program se sastoji od edukacijskog dijela, individualnog istraživanja, treninga projektnog i finansijskog menadžmenta, implementacije grupnih projekata i završne ceremonije.
Studenti stiču znanja o demokratskim principima, ljudskim pravima, liderskim i komunikacijskim vještinama, te realiziraju mini projekte u svojim zajednicama koji adresiraju različite probleme u bh. društvu.
