IT

U toku je masovni bojkot najveće društvene mreže. Zašto?

Američki teleoperater Verizon je u četvrtak 25. juna objavio da će povući svoje reklame s Instagrama i Facebooka kao dio sve većeg pokreta za bojkot te društvene mreže zbog toga što ne čini dovoljno da zaustave govor mržnje na svojim platformama.

Jedno je to od većih imena kompanija, uz Coca Colu, koje su dosad pokrenule bojkot Facebooka. North Face je bio prvi veliki brend koji se pridružio bojkotu i najavio da će zaustaviti sva oglašavanja na platformi. Ben & Jerry’s, Patagonia, Rei i mnoge druge kompanije u lančanom odgovoru najavili su da neće raditi s tehnološkim gigantom dok se ne poduzmu “smislene akcije” u svrhu rješavanja dezinformacija i govora mržnje.

Šta se traži?

Facebook je prekršio sve granice zaštite korisničkih podataka i neuspješno sankcionirao poruke koje pozivaju na nasilje, poručio je i Rakuten Viber, jedna od vodećih svjetskih messaging aplikacija za besplatnu komunikaciju. Kompanija je najavila prekid svih poslovnih odnosa.

“Viber će ukloniti Facebook Connect, Facebook SDK i GIPHY, a usto će u potpunosti prekinuti s oglašavanjem na toj društvenoj platformi, čime aktivno pridonosi pokretu #StopHateForProfit i bojkotiranju kontroverznog tehnološkog diva", najavila je ova kompanija u saopćenju.

#StopHateForProfit je kampanja koja od srijede vrši sve veći pritisak na Facebook. Zbog proturasističkih protesta, koji su proteklih nekoliko sedmica zahvatili SAD, skupina od šest organizacija, među kojima su i Antidifamacijska liga i NAACP (National Association for Advancement of Colored People), pozvala je sve oglašivače koji koriste Facebook da tokom jula zaustave svoje kampanje.

“Vaši profiti nikada neće biti vrijedni promocije mržnje, netolerancije, rasizma, antisemitizma i nasilja”, navodi web stranica kampanje.

Pokret traži od Facebooka da uvede oštrije politike protiv rasističkih sadržaja i govora mržnje na svojim platformama kroz bojkot oglašavanja. Facebook zarađuje više od 70 milijardi dolara godišnjeg prihoda od oglašavanja dok “pojačava poruke bijelih supremacista” i “potiče nasilje”, prema navodima kampanje. Jonathan Greenblatt, izvršni direktor Antidifamacijske lige, rekao je da smo "predugo dopuštali da Facebook donosi u naše domove neke od najgorih elemenata društva".

“Naše su organizacije pojedinačno i zajednički pokušale potaknuti Facebook da njihove platforme postanu sigurnije, ali više puta nisu poduzele smislene mjere. Nadamo se da će ova kampanja napokon pokazati Facebooku koliko njihovi korisnici i njihovi oglašivači žele napraviti ozbiljne promjene na bolje”, izjavio je Greenblatt.

Kampanjom se podsjetilo na niz primjera u kojima Facebook nije uspio zaštititi korisnike od dezinformacija i zloupotrebe njihovih podataka. Primjeri loše zaštite korisničkih podataka su mnogi, no prisjetimo se samo skandala Cambridge Analytice tokom kojega je konzultantska tvrtka prikupila podatke više od 87 miliona korisnika Facebooka kako bi ih koristila u političke svrhe.

Što se tiče govora mržnje, prema anketi ADL-a iz 2019. godine, 55 posto Amerikanaca izjavilo je da je na platformi doživjelo neki oblik uznemiravanja. Zagovaračke grupe prigovaraju Facebooku da nije uspio odgovoriti na optužbe da je Breitbart News, desničarski medij koji ima historiju saradnje s neonacistima i potiče rasizam, uvrstio među "pouzdane izvore vijesti". Kompanija se posljednjih mjeseci suočila s pritiskom da se pozabavi tim problemom, posebice nakon što je njezin konkurent Twitter počeo označavati lažne i zapaljive izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Facebook se suočava s rastućim kritikama jer nije poduzeo ništa u povodu Trumpovih objava koje su glorificirale smrt Afroamerikanca Georgea Floyda, događaja koji je potaknuo val nemira u SAD. Stotine zaposlenika Facebooka je u rijetkom javnom protestu kritiziralo vlastitu kompaniju koja nije učinila ništa kako bi maknula Trumpove poruke koje šire rasističku mržnju na platformi.

Kakva je veza Zuckerberga i Trumpa?

Zbog pritiska Facebook je 18. juna odlučio povući poruke predsjednika uperene protiv krajnje ljevice, koje su prikazivale simbole obrnutog crvenog trokuta, znaka kojim su nacisti označavali političke zatvorenike u koncentracijskim logorima. Oglasi koje je izborni Trumpov stožer odlučio koristiti za nadolazeće izbore prvi je kritizirao Washington Post nakon čega ih je Facebook ocijenio neprimjerenima i povukao.

Stvarni odnos direktora Facebooka Marka Zuckerberga i Trumpa mnogi i dalje propituju jer stručnjaci smatraju da je tehnologija Facebookova oglašavanja pridonijela predsjedničkoj pobjedi 2016. godine.

Facebook je priznao da postoji “manjak povjerenja”. Voditelj Odjela za povjerenje i sigurnost Facebooka, Neil Potts, izjavio je da je kompanija pozvala više od 200 oglašivača kako bi radili na poboljšanju povjerenja.

Komapnije su u oglašavanje na Facebooku uložile golem novac. Samo Verizon je od 22. maja do 20. juna potrošio gotovo 1,5 miliona dolara za oglašavanje na Facebooku i 500.000 dolara na Instagramu. Bojkot bi mogao zadati financijski udarac tehnološkom divu, ali mnogi smatraju kako je to jedini način da kompanija poduzme odgovarajuće korake koji će zaštititi korisnike. Štoviše, dat će doprinos sve većim pozivima društva protiv diskriminacije, pokrenutim kampanjom #Blacklivesmatter.