Nuklearna elektrana Zaporižja (NEZ) u gradu Enerhodaru na jugoistoku Ukrajinu najveća je nuklearna elektrana u Evropi.
Desetljećima je proizvodila struju koju su koristili milijuni kućanstava u Ukrajini, Mađarskoj, Poljskoj, Bjelorusiji, Moldaviji, Slovačkoj, Rumuniji i, naravno, Ukrajini.
Do prije dvije godine, više od 50 tisuća ljudi živjelo je u Enerhodaru, 11 hiljada ljudi radilo je u nuklearki, a gotovo svi stanovnici Enerhodara bili su s njome povezani, piše The Atlantic.
Kad je Rusija krajem februara 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, odmah je agresivno krenula prema Zaporiškoj oblasti. Ruski se konvoj 27. februara 2022. počeo približavati Enerhodaru. Tokom iduća tri dana, zaposlenici NEZ-a ulagali su velike napore kako bi ona nastavila raditi, a stanovnici Enerhodara pokušavali ruskim vojnicima i mehanizaciji prepriječiti put do elektrane.
Gradonačelnik grada pokušao je pregovarati direktno s ruskim trupama. Niti pokušaji građana niti pregovori nisu urodili plodom. Trećeg su se ožujka pojavili izvještaji da su Rusi otvorili vatru na građane grada. Te je noći jedan dio ruskih vojnika ušao u centar grada, a drugi je krenuo prema NEZ-u. Nacionalna garda Ukrajine sukobila se s ruskim snagama u blizini elektrane, a ubrzo se u sukob uključila i ruska artiljerija. Požar je izbio nakon toga, a Rusi vatrogascima nisu dopustili da se približe elektrani kako bi ga ugasili. Djelatnik NEZ-a rekao je da su građani Enerhodara počeli tražiti kalijev jodid, preparat koji može blokirati ili smanjiti sakupljanje radioaktivnog joda u štitnjači.
Nuklearne se elektrane stalno moraju nadzirati kako ne bi došlo do katastrofe. Drugi je zaposlenik NEZ-a rekao da je na poslu bio 30 sati. Ruski su vojnici tek nakon tog perioda drugoj smjeni dopustili da uđe u elektranu. Rusi su je 4. marta potpuno zaposjeli. Nakon otprilike sedam dana, zaposlenici Rosatoma, ruske državne nuklearne agencije, stigli su u NEZ kako bi njezino vođenje preuzeli na sebe. Ruske su snage 12. marta objavile da je NEZ postao "Rosatomova elektrana". Rusi su, de facto, ukrali najveću europsku nuklearnu elektranu.
Vojno postrojenje
Iako su sukobi oko elektrane tada prestali, opasnost je još uvijek bila prisutna. NEZ je izgrađen za vrijeme Sovjetskog Saveza, a moderniziran je nakon nuklearne nesreće u Fukushimi u Japanu koja se dogodila 2011. godine. Rosatom zbog toga osoblje NEZ-a nije mogao zamijeniti svojim. Svih šest reaktora u elektrani ugašeno je nakon nasilnog preuzimanja u režiji ruskih snaga. Ona ne proizvodi struju, ali je se mora stalno hladiti kako ne bi došlo do curenja radioaktivnog materijala. Za to su zaduženi tehničari koji poznaju svaki njezin kutak. Prema podacima The Atlantica, u veljači je u elektrani radilo oko 3000 radnika, puno manje od negdašnjih 11 hiljada. Ti zaposlenici sada rade u dužim smjenama i imaju manje slobodnih dana. Ukrajinci koji su ostali na svojim radnim mjestima rekli su da baš nisu imali izbora. Zaposlenici elektrane rekli su da su ih ruski okupatori natjerali da uzmu rusko državljanstvo i potpišu ugovore s Rosatomom. Prema nedavno objavljenom izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), NEZ je objavio da zaposlenici elektrane koji su još uvijek zaposlenici Energoatoma, ukrajinske državne energetske tvrtke, njoj ne smiju pristupiti. U NEZ-u trenutno rade bivši zaposlenici Energoatoma koji su uzeli rusko državljanstvo i potpisali ugovor s Rosatomom te stručnjaci iz Ruske Federacije.
Povrh toga, trenutni i bivši djelatnici NEZ-a, neki od kojih s pobjegli ruskim okupatorima, rekli su da Rusija zaposlenike elektrane muči kako bi radili ono što ona želi. Oni tvrde i da Rusija elektranu koristi kao vojno postrojenje, što je i opasno i u suprotnosti s međunarodnim pravom. Satelitske snimke potvrđuju tu tezu.
Energoatom se od samog početka rata u Ukrajini buni protiv okupacije NEZ-a. IAEA je nedavno ustvrdila da je NEZ u lošem stanju te da bi zbog toga moglo doći do katastrofe. IAEA je u veljači ustvrdila da postoje smetnje na posljednjem rezervnom strujnom kablu te da se elektrana zbog toga nalazi u opasnoj situaciji. Šef IAEA-e Rafael Mariano Grossi sastao se u srijedu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i šefom Rosatoma Aleksejem Lihačevim kako bi im iznio svoje stavove o elektrani. Međutim, IAEA Rusiju još uvijek nije uspjela natjerati da surađuje, a po pitanju kršenja ljudskih prava zaposlenika elektrane ne može napraviti ništa.
‘Telefonski poziv Lenjinu‘
Krizu poput ove koja trenutno vlada u NEZ-u svijet još nije vidio. Ako bi došlo do katastrofe, prvo bi stradali oni koji žive u neposrednoj blizini elektrane. Međutim, NEZ se nalazi u blizini rijeke Dnjepar koja se ulijeva u Crno more. Stručnjaci kažu da katastrofa mogla dovesti do kontaminacije cijele južne Ukrajine, piše The Atlantic.
Kostjantin Čebajevski radio je u NEZ-u do avgusta 2022. godine. Rusi su ga tada uhitili i pritvorili. Optužili su ga, kaže, za komuniciranje s ukrajinskim vlastima te da su ga ispitivači pretukli i natjerali da potpiše lažno priznanje. Drugi koji su tada radili u NEZ-u rekli su da su Rusi u ćelije u koje stane četiri do šest osoba stavljali i po 20 osoba te da im nisu davali hranu. Jeli su samo kad bi im je donijela rodbina. Čebajevski je rekao da su ga Rusi mučili nečim što se zove "telefonski poziv Lenjinu". Rusi bi mu prvo jedan strujni kabel pričvrstili za uho, a drugi za prst, a zatim bi ga ispitivali dok bi ga s pomoću modificiranog telefona šokirali. "Sve se zacrni. Vidite samo bijelo svjetlo", rekao je Čebajevski, prenosi Jutarnji.
Rusi su od njega htjeli doznati ko mu je navodni kontakt u Ukrajini. On je rekao i da su neki zarobljenici bili prisiljeni ruskim televizijama govoriti kako su Rusi prema njima bili dobri. Čebajevski je pušten nakon 18 dana u zatočeništvu, a nakon toga je uspio pobjeći iz Enerhodara.
