Kafa i čaj široko su prepoznati kao zdravi napici, s mnogim vrstama koje sadrže kofein, koji može poboljšati raspoloženje, metabolizam te mentalne i fizičke performanse.
Istraživanje sugerira da umjeren unos kofeina nije štetan za većinu ljudi, pri čemu Američka uprava za hranu i lijekove navodi da je 400 mg dnevno sigurno za većinu ljudi. Međutim, ako konzumirate previše kofeina, simptomi koji se javljaju mogu biti potencijalno štetni.
Istraživanje pokazuje da genetski faktori mogu utjecati na toleranciju pojedinca prema kofeinu, što znači da neki ljudi mogu podnijeti veće količine bez nuspojava. Također, oni koji nisu navikli na kofein mogu osjetiti njegove učinke čak i pri umjerenim dozama.
Evo devet mogućih nuspojava konzumiranja previše kofeina.
Anksioznost
Kofein povećava budnost blokiranjem adenozina, hemikalije u mozgu koja uzrokuje pospanost, i potiče oslobađanje adrenalina koji povećava energiju. Međutim, visok unos kofeina može izazvati anksioznost, nervozu i tjeskobu.
Ekstremno visoke dnevne doze (1.000 mg ili više) mogu pogoršati ove simptome, dok umjerene doze mogu utjecati na osobe osjetljive na kofein.
Nesanica
Sposobnost kofeina da održava ljude budnima korisna je mnogima, no prekomjerno konzumiranje može ometati san. Studija sugerira da visok unos kofeina odgađa početak spavanja i smanjuje trajanje sna. Praćenje količine i vremena konzumiranja kofeina ključno je za održavanje dobrog sna.
Probavni problemi
Kada konzumirate previše kofeina, simptomi se mogu odraziti na probavni sistem. Kafa je poznata po svom laksativnom učinku koji stimulira debelo crijevo putem hormona gastrina.
Ovaj učinak može uzrokovati mekane stolice ili proljev, posebno u velikim količinama. Oni s osjetljivim probavnim sistemom trebali bi ograničiti unos kafe ili preći na čaj.
Razgradnja mišića
Prekomjerni unos kofeina povezan je s rabdomiolizom, stanjem u kojem se mišićna vlakna razgrađuju i oslobađaju tvari koje mogu oštetiti bubrege. Iako je rijetko, postoje izvještaji o ovom stanju povezanom s visokim unosom kofeina.
Ovisnost
Iako kofein ne stvara ovisnost kao tvari poput kokaina ili amfetamina, može dovesti do psihološke ili fizičke ovisnosti, posebno kada se konzumira u velikim količinama. Redovno konzumiranje kofeina može dovesti do ovisnosti o njegovim stimulirajućim učincima.
Visoki krvni pritisak
Kofein može privremeno povisiti krvni pritisak zbog svojih stimulirajućih učinaka na nervni sistem. Ovaj porast može biti izraženiji kod osoba koje kofein ne konzumiraju redovno. Iako dugoročni učinci kofeina na rizik od bolesti srca nisu jasni, važno je obratiti pažnju na dozu, posebno kod osoba s već postojećim visokim krvnim pritiskom.
Ubrzan rad srca
Visoki unos kofeina može uzrokovati ubrzan rad srca i dovesti do aritmija, poput fibrilacije atrija, posebno kod mladih ljudi koji konzumiraju velike količine kofeina iz energetskih napitaka. Ako dođe do promjena u ritmu srca nakon konzumiranja kofeina, smanjenje unosa može pomoći.
Umor
Iako kofein inicijalno podiže energiju i raspoloženje, također može izazvati umor kada njegovi učinci nestanu. Kako bi se spriječio umor nakon kofeina, najbolje je konzumirati kofein u umjerenim dozama umjesto u velikim količinama.
Često mokrenje i hitna potreba za mokrenjem
Stimulirajući učinci kofeina proširuju se na mjehur, što dovodi do češćeg mokrenja. Studija je pokazala da pijenje više od 481 ml čaja dnevno može povećati rizik od preaktivnog mjehura.
Ako osjećate česte ili hitne potrebe za mokrenjem nakon konzumiranja kofeina, smanjenje unosa može ublažiti ove simptome.