Otvaranje pregovora

Uoči važnog sastanka u Briselu objavljen non-paper sedam ‘prijatelja Zapadnog Balkana’: Izloženi su utjecaju i hibridnim prijetnjama…

Sa jednog od samita o Zapadnom Balkanu (Foto: Arhiv)

Skupina sedam zemalja članica Evropske unije (EU) poziva na tješnju saradnju sa Zapadnim Balkanom u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i ubrzanje pristupnog procesa s tim zemljama.

Skupinu koja se naziva “prijatelji Zapadnog Balkana” čine Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.

“Mi ‘prijatelji Zapadnog Balkana’ imamo posebnu odgovornost da zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU i u podršci regiji na putu prema EU”, kaže se u non-paperu s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU upoznati prije sastanka u ponedjeljak u Briselu.

“Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju s konkretnim provedbenim koracima do 2024. i nakon toga, a na temelju pravednih i rigoroznih uvjeta i načela o vlastitim zaslugama”, dodaje se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.

U non-paperu se navodi da je Zapadni Balkan izložen “destabilizirajućim čimbenicima, poput malignog utjecaja trećih zemalja, hibridnih prijetnji i ilegalnih migracija”.

Navodi se da EU treba dati novi poticaj za dublju saradnju u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i pojačati dijalog sa zemljama Zapadnog Balkana.

“Budući da od naših partnera očekujemo da se usklade s vanjskom politikom EU, vjerujemo da bi pojačani dijalog pridonio da oni bolje razumiju pozicije EU. Pojačana saradnja učinila bi nas učinkovitijima u suočavanju s vanjskim pritiscima i u suprotstavljanju ruskom i drugim štetnim narativima koji su nespojivi s vrijednostima EU i međunarodnim poretkom temeljenom na pravilima”, dodaje se u non-paperu.

U svrhu jačanja saradnje, sedam članica EU među ostalim predlaže da se ministri vanjskih poslova država Zapadnog Balkana pozivaju na neformalne sastanke šefova diplomatija EU najmanje jednom u šest mjeseci, da se ambasadori Zapadnog Balkana pozivaju na sastanke Političko-sigurnosnog odbora EU također barem jednom u šest mjeseci.

Također se zauzimaju za jačanje saradnje u područjima kritične infrastrukture i kibernetičke sigurnosti, kao i za daljnju potporu zemljama zapadnog Balkana u području odbrane u okviru Evropskog instrumenta za mir.