Vijesti

Upozorenje člana Pravnog tima BiH: “Ukoliko se Hrvatska ne ostavi Trgovske gore, jednog dana mogla bi da dobije nuklearni otpad iznad Dubrovnika”

Zbog izbora Trgovske gore za odlaganje nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u Bosni i Hercegovini protestuju samo ekološka udruženja. Vlasti BiH čak ni ne upozoravaju više Hrvatsku, a mnogi strahuju da je sve unaprijed dogovoreno.

Prije nekoliko dana u hrvatskim medijima se pojavila vijest da je gotovo 700 blokova sa otpadom iz nuklearne elektrane Krško krenulo put Trgovske gore, na granicu sa BiH, gdje bi bili uskladišteni.

Opština Dvor u Hrvatskoj je prošle godine utvrdila prostorni plan u kojem je kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori označena kao buduće skladište radioaktivnog otpada niskog i srednjeg intenziteta, čije vlasništvo Hrvatska dijeli sa Slovenijom i koje mora uskladištiti do 2023.

Iako se ispostavilo da je vijest o početku prebacivanja otpada bila lažna, iz udruženja koja se bave zaštitom životne sredine u BiH poručuju da je bila smišljena, jer je stanovništvo uz rijeku Unu uznemireno a BiH ništa ne preduzima po tom pitanju, piše DW.

Slomiti otpor građana

“Takve provokacije imaju za cilj da slome otpor građana, da bi se stekao utisak da je to već gotova stvar. Iako daleko od gotovog, briga više je nerad bh. institucija.

Koliko je diplomatija zakazala vidimo po tome što niti jedna zemlja nije otvoreno stala uz nas, tako da smo praktično prepušteni samovolji Hrvatske”, upozorava za DW Mario Crnković iz nevladine organizacije Green team, koja je od početka uključena u cijeli proces.

I zaista, bh. diplomatija je u slučaju Trgovske gore pokazala da, ne samo da ne postoji, već da su ljudi koji su na ključnim mjestima, uglavnom nesposobni za bilo kakvu zaštitu, u ovom slučaju prirode - od entitetskih ministarstava, do Savjeta ministara, smatraju ekolozi.

To, kako ističu, pokazuje i nedavna posjeta premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, gdje se pokazala sva nesposobnost i nezainteresovanost vlasti za ovo pitanje.

Otpad bi bio blizu rijeke Une

"Ovo pitanje trenutno nije problematično, ali u budućnosti može da stvori veliki probem. Imamo dobre razgovore i dogovore, da će naši stručnjaci učestvovati u razgovorima u Hrvatskoj, kako bi se smanjio prisutni strah.

Moj poziv Vladi Hrvatskke je da pokuša da pronađe drugu lokaciju”, rekao je prvi čovjek Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, nakon sastanka s hrvatskim premijerom Plenkovićem.

No, odmah potom je Plenković, u prisustvu Tegeltije, potvrdio ono što se znalo i ranije, da je kasarna Čerkezovac, već ranije izabrana kao lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada i da se to, po svemu sudeći, neće mijenjati.

Vojni objekt

“Na tom prostoru, koji će biti na Trgovskoj gori, uz dijalog sa BiH…., a riječ je o vojnom objektu, gdje nema nikoga u blizini. Nema nikakve opasnosti za ugrožavanje zdravlja ljudi u Hrvatskoj a još manje za građane sa druge strane, u BiH”, rekao je Plenković.

Ipak, diplomatsko uvijena tvrdnja da Čerkezovac nije u BiH, u slučaju odlaganja radioaktivnog otpada ne stoji, naglašavaju aktivisti, s obzirom da se nalazi tek nekoliko stotina metara od Une i granice sa BiH.

Ugrožavanje kompletnog biodiverzita sliva od Bihaća, preko Novog Grada pa dalje, imat će ogromne posljedice, ukoliko dođe do bilo kakve havarije, upozoravaju iz ekoloških udruženja.

Zbog toga je BiH bila “odlučna”, pa je prije više od dvije godine formirala dva tima, koja treba da se bave ovim pitanjem. Jedan se zove Ekspertski, sačinjen od eksperata iz ove struke, a drugi pravni, koji bi podatke koje dobiju eksperti, uobličili u eventualnu borbu sudskim putem.

Međutim, to nije bilo dovoljno, pa je Savjet ministara formirao i Koordinaciono tijelo, koje nadgleda i koordinira ovu borbu BiH za očuvanje prirodnih resursa. Ipak, sva ova tijela nisu uradili ništa do sada na svega dva sastanka koja su imali u zadnjih više od godinu.

"To sada postaje prostor koji je nepoželjan kao mjesto življenja. Strah stanovništva, raseljavanje i proizvodi sa tog terena, koji će biti označeni da dolaze sa lošeg geografskog terena.

Čitav niz problema se otvara, čak i da se ništa ne desi u deponiji. A ako se pak nešto desi, poput nedavnih zemljotresa u Glini i Zagrebu, tek bi onda imali problem”, kaže Neđo Đurić iz Ekspertskog tima, čijim članovima nije dozvoljeno prisustvo na Trgovskoj gori, kako bi zajedno sa hrvatskom stranom vršili istraživanja.

Popović: Moguće i obraćanja Međunarodnom sudu

Situacija se hitno mora mijenjati, upozoravaju iz udruženja za zaštitu životne sredine, ukoliko BiH ne želi da postane svjetski presedan, dopuštajući da se na granici dvije države skladišti nuklearni otpad.

“Ne znam da li je neko zarad finansijskih ili drugih benefita izdaje interese građana, ali izvjesno da mi nećemo stati u ovoj borbi”, kaže Mario Crnković, indirektno aludirajući da postoji dogovor između BiH i Hrvatske na najvišim nivoima, koji se prepliće kroz političke interese unutar BiH.

To je potvrdio i neimenovani izvor DW-a.

“Stvar je završena što se tiče Trgovske gore. Svaka odluka košta, bilo da se radi o političkoj ili finansijskoj naplati. Tako će biti i u slučaju Trgovske gore”, kaže naš izvor, na taj način objašnjavajući nedavnu izjavu, ministra privrede i održivog razvoja Hrvatske Tomislava Ćorića, da je stvar praktično završena.

Najviši standardi

“Mi ćemo se na lokaciji Trgovska gora, voditi najvišim ekološkim i bezbjednosnim standardima, ne zbog 250 hiljada građana koji se nalaze sa druge strane granice, već zbog naših građana u Hrvatskoj, a samim tiim i zbog naših prijatelja sa druge strane granice.

Dakle, ne dolazi u obzir da na bilo koji način ovaj proces bude kompromitovan”, rekao je Ćorić, jasno istakavši da u ovom slučaju ne postoji plan B za izbor lokacije, jer je Čerkezovac već izabran za skladištenje ne samo dijela radioaktivnog otpada iz Krškog, već i ostalih sa teritorije Hrvatske.

Sa pravne strane gledano, smatra Vitomir Popović, član Pravnog tima iz BiH, država ne može mnogo da uradi, čak i da se otvori mogućnost arbitraže u ovom postupku, jer je Hrvatska pripreme počela još prije nekoliko godina, a prema dostupnim podacima, radovi na pripremanju bivše vojne kasarne, uveliko traju.

Iako postoji odluka Predsjedništva BiH od prije nekolio godina da se ovo pitanje hitno riješi sa Hrvatskom, do danas je ostalo samo na apelima, za koje nisu imali sluha sa druge strane.

“Ukoliko Hrvatska ne uvaži naše zahtjeve, onda nam slijedi obraćanje Međunarodnom sudu pravde. Druga mogućnost je da građani iz BiH podnesu tužbe protiv Hrvatske.

Ona bi vjerovatno odbila to, tako da bi nakon toga bilo prostora da se tužbe podnesu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu”, kaže Popović, navodeći da postoji i mogućnost reciprociteta, što bi bila zadnja opcija, u ovom trenutku možda najrealnija.

“Ukoliko se ne budu okanili Trgovske gore, jednog dana mogu da dobiju nuklearni otpad iznad Dubrovnika, na najbližoj tački sa BiH. Jer ništa za nas nije manje vrijedan Novi Grad i Bihać, nego za njih Dubrovnik. To su legalne metode reciprociteta”, zaključuje Popović.