Seada Palavrić, nova je predsjednica Ustavnog suda BiH. Marin Vukoja preuzeo je dužnost, a posljednja sjednica Suda iznjedrila je i neke druge odluke. U kakvim okolnostima radi Ustavni sud BiH? Je li njegovo funkcionisanje ugroženo? I s kakvim pritiscima se suočavaju u ovoj pravosudnoj instituciji, za Federalnu televiziju govorila je Seada Palavrić, novoimenovana predsjednica Ustavnog suda BiH.
Osnovni prioritet je održati i poboljšati način rada Ustavnog suda u ovim teškim uvjetima, kazala je.
"Prije svega na rješavanju predmeta, jer mi imamo 9.000 neriješenih predmeta pred Ustavnim sudom, što se nikad nije događalo. Od toga je 4.500 tih predmeta pripremljeno od strane Ureda registrara i čekaju suca“, kazala je, pa dodala:
„Čekaju saziv suda koji će moći odlučivati bez da se svaki prijedlog odluke prevodi. Jer mi kad radimo u plenarnim sjednicama, a radimo već skoro dvije godine zahvaljujući dobroj volji međunarodnih sudaca, onda se svaki dokument mora prevesti. I onda uradimo onoliko koliko prevoditelji stignu prevesti“.
To su administrativni detalji i tehnički problemi koji koštaju, dodaje ona.
„Jer mi ne možemo angažirati onoliki broj prevoditelja. Ako već oni koji su nadležni da izaberu suce, a neće, onda mi tražimo rješenja kako da Ustavni sud ne ostane blokiran i ne bude blokiran. I uspjeli smo dosad u tome, ali za to trebaju sredstva. Idemo, dakle, skupljim putem“, ustvrdila je Palavrić.
Naglasila je da imenovanje Marina Vukoje olakšava funkcionisanje i rad Ustavnog suda BiH.
„Konačno je završena ta saga sa kolegom Marinom Vukojom i nama puno znači četvrti sudac, domaći četvrti sudac u radu. Više kolega - kvalitetnije mišljenje, kvalitetnije odluke, ali ostaje onaj problem da mi nemamo pet sudaca, odnosno šest domaćih, tako da to na suštini ništa ne mijenja u smislu da Ustavni sud može raditi u Velikom vijeću. Ne može. Jer za kvorum za Veliko vijeće je pet sudaca, mi nemamo pet, a pogotovo i kada bismo imali tog petog, morali bismo biti jednoglasni da bismo mogli donijeti odluku. Tako da, kolega Vukoja, dobro nam došao i zaista bit će lakše, ali nećemo riješiti osnovni problem“, istakla je.
Govoreći o načinu na koji je Vukoja izabran, odnosno potvrđen, ističe da 'dugo neko imenovanje nije izazvalo toliko bure još otkad sam ja izabrana u Ustavni sud'.
„Mislim da su se ljudi malo nekorektno i selektivno ponašali kada je riječ o kolegi Vukoji kao da su njemu željeli naplatiti sve ono što je nekad eventualno možda bio propust pri izboru sudaca. Da budem neskromna - ja ću reći da kod mene ne mislim da je bio promašaj kad sam izabrana za suca Ustavnog suda. Ja jesam bila potpredsjednik stranke, ali sam s tim raščistila onog trenutka, de facto, kad sam se prijavila na konkurs za suca Ustavnog suda, a de jure onog dana kad su me izabrali i ja više nikada nisam se okrenula prema SDA“, objasnila je Palavrić.
Potom je dodala:
„Ne znam, nisam bila u toku, ali vidim neke fotografije koje mu se prigovaraju da je bio kandidat HDZ-a za Dom naroda. Dakle, govorimo o stranačkoj pripadnosti. Aristotel, Platon su rekli da je čovjek društveno biće, a time i političko. Da svako od nas ima svoje viđenje pravde i nepravde, dobrog i pogrešnog. Dakle, svi mi imamo neki osjećaj. Ako ga nemamo, kako ćemo suditi, kako ćemo se staviti u nečiju tuđu kožu. Ja isto tako očekujem i od kolege Vukoje da se ponaša kao i ja profesionalno i da zaboravi na bilo koju političku stranku pa i na HDZ. I također, prigovarali su mu, kao i meni, da nije nikada bio sudac redovnog suda. To uopće nije hendikep, jer od 1997. godine, kad je prvi saziv Ustavnog suda bio, ja mislim da su možda samo pet sudaca bili prije toga suci redovnih sudova. Niko drugi nije. I ja smatram da je nama to prednost. Da lakše razumijemo Evropsku konvenciju“.
Prema Ustavu, Zastupnički dom je obavezan da bira sudije. Ako je 98 zastupnika moglo da glasa samo za jednog čovjeka, da li su izvršili svoju ustavnu dužnost ili je pred njima trebala biti lista kandidata?
„Ja sam zato da uvijek postoji više kandidata. Ono što je bitno, i što je za mene bilo bitno sada kada sam i ja zagovarala da kolega Vukoja da svečanu izjavu na ovoj sjednici, jeste činjenica da je Zastupnički dom birao, da je njegova ustavna nadležnost da bira. On je birao, da li između više kandidata koje je komisija poslala, a ona je imala više kandidata, ili jednog, mogla je tajnim glasanjem ne izabrati Vukoju, ali ga je izabrala. Oni koji su bili odgovorni prisustvovali su sjednici, kvorum je postajao, kolega je izabran tajnim glasanjem i mislim da je tu sve bilo u redu“, smatra Palavrić.
Zatim je dodala da je 'vlast bila u pravu kad je govorila da smo na isti na način izabrani, odnosno došli iz politike, kolega Ćeman i ja, čak smo bili bliskiji politici, nego što je to vidljivo za kolegu Vukoju. I ne mislim da je bilo ko od nas sterilan. Bitno je da nisi više u kontaktu sa političarima'.
Odgovorila je i na pitanje li je vrijeme da napokon unaprijedimo proces izbora sudija i ponudimo zaista najstručnije ljude za te pozicije, pa možda čak i uvesti VSTV u cijelu priču.
„Mislim da bi moglo biti poboljšanja u smislu da se konkretizuju uvjeti, dakle da su samo propisani konkretniji uvjeti, osim ugledan, istaknuti pravnik. To što je moral stavljen na prvo mjesto, mislim da nije bez razloga. Amerikanci su ga pisali i za njih je to bilo dovoljno. Ali nipošto ne mislim da izbor sudaca Ustavnog suda treba podvesti pod VSTV. Nije to rješenje. Koliko ja znam, u svim državama kada se biraju ili imenuju suci Ustavnog suda, čak imate situaciju da trojicu predlaže predsjednik države, trojicu parlament, ali nikad nisam vidjela da je to neko tijelo slično našem VSTV-u“.
Vukoja je stigao u Sud, ali ne i sudije iz entiteta Republika Srpska. Kažu iz ovog entiteta da će tako biti sve do odlaska stranih sudija. Palavrić o tome kaže:
„Moje mišljenje je da onima koji tako govore i tako se ponašaju u stvari ne smetaju međunarodne sudije - njima smeta Ustavni sud. Da nije tako, onda bi oni na nivou države promijenili Ustav. Promijenili bi ga u Parlamentarnoj skupštini gdje imamo članove iz oba entiteta. Promijenili bi Ustav i kazali da se Ustavni sud sastoji od nekih drugih članova. Međutim, oni pod krinkom međunarodnih sudaca, govore kako oni glasaju protiv Republike Srpske, u suštini onemogućavaju domaće suce da rade. Ne biraju ih i onemogućavaju da građani ostvare svoja prava kad apeliraju kod Ustavnog suda, dakle kad podnose apelacije, jer nije mala stvar 9.000 apelacija, samo zbog činjenice da oni nisu izabrali domaće suce. Dakle, atak na Ustavni sud, a ne na međunarodne sudije“.
Nisu stečene pretpostavke da međunarodne sudije odu iz Ustavnog sudu, konstatirala je Palavrić.
„Prva bih glasala da međunarodne sudije ne trebaju biti u Ustavnom sudu onog trenutka kada domaćih šest sudaca sa pet glasova odluče o jednom zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Nikad se to nije desilo, mislim da još uvijek ne može, jer ne gledamo svi Ustav Bosne i Hercegovine i Bosnu i Hercegovinu kao državu, nego entitete postavljamo na mjesto države.
Upitana razmatra li Ustavni sud BiH informacije o izvršenju svojih odluka, kaže:
„Naravno da razmišljamo i analiziramo, redovno ih razmatramo, polugodišnje. I odlučujemo šta jeste izvršeno, šta je djelimično izvršeno itd. Ali, vjerujte mi, manje je bitan broj neizvršenih odluka. Više je bitan odnos prema izvršenju odluka Ustavnog suda. Federacija šuti i ne izvršava odluke. Država šuti i ne izvršava odluke, kad je riječ o zakonodavnoj vlasti. Republika Srpska javno kaže da neće izvršiti. Međutim, najviše odluka Ustavnog suda izvršavaju redovni sudovi“.
Ističe da je poenta u tome da razumijemo, da stvorimo kulturu poštovanja odluka sudova, generalno, pa i prvenstveno odluka Ustavnog suda.
„I to je ono što mi sada činimo sa konferencijama u čemu nam pripadnici međunarodne zajednice zaista pomažu finansiranjem. Prvenstveno finansiranjem, jer mi zaista nemamo novac za to, ali na tome nikad ne treba prestati raditi. Moramo razumjeti zašto je bitno da se ta odluka izvrši. A nije cilj da neko ode u zatvor zato što nije izvršio“, rekla je Palavrić.
Smatra da je presuda u predmetu Božo Ljubić - implementirana.
„Visoki predstavnik u odlukama koje su bile predmet naše ocjene je to i naglasio u svom obrazloženju. Da mu je bio cilj da u suštini provede tu odluku i da je on to učinio u najvećem dijelu. Ostalo je prepustio političarima, jer ne može visoki predstavnik odlučivati o Predsjedništvu, odnosno uopće ne može utjecati na Ustav BiH. On ga mora poštovati kao i mi. Dakle, on je mogao mijenjati Ustav Federacije BiH ili Republike Srpske, ali ne može Ustav države, kao i mi“, poručila je.
Osvrnula se i na privremene mjere koje Ustavni sud donosi, odnosno na posljednja dva slučaja - Vareš i Jahorina.
„Uopćeno govoreći, privremena mjera ima za cilj da zadrži status quo, da se ništa dalje ne nastavlja, da se stane. Ono što je meni žao u ova dva predmeta, što do nas nisu zahtjevi došli prije, i što mi nismo mogli prije reagirati, da se ne učine ovolike radnje koje su već učinjene. Nažalost, uništeno je nekoliko hektara šume, ali naš cilj je bio da zaustavimo i mi smo svjesni da time možda neopravdano zaustavljamo investicije jer mi ne prejudiciramo privremenom mjerom da je zahtjev za ocjenu ustavnosti dopustiv ili da nije u skladu sa Ustavom. I zato smo mi odmah sada nakon usvajanja ovih privremenih mjera formirali dva tima eksperata u Ustavnom sudu koji intenzivno rade na nacrtima odluka da se meritorno odluči, koliko je moguće već 11. jula, i da znamo na čemu smo. Dakle, da se ne odlazi na godišnje odmore, a da stoji privremena mjera, mada ja čujem da nema volje za poštovanje odluke, čak ni o privremenoj mjeri. Mislim da bi tu morao reagirati visoki predstavnik reagirati“.
