Ustavni sud Bosne i Hercegovine upoznao je javnost s poteškoćama u radu koje, kako je istaknula predsjednica Valerija Galić, mogu proizvesti ozbiljne posljedice, a što će, opet, najviše osjetiti građani.
Ističe su dvojici sudaca odavno istekli mandati zbog odlaska u penziju, a da ove upražnjene pozicije do danas nisu popunjene.
Pritisak na sudije
Nadležnim zakonodavnim tijelima upućena je na vrijeme obavijest o potrebi popune ovih mjesta, ali ne da nije stigao pozitivan odgovor, već je, štaviše, izvršen pritisak na još jednog sudiju koji je u januaru ove godine također otišao u prijevremenu penziju, naglasila je Galić.
"Na ovaj način je faktički potpuno onemogućen rad Ustavnog suda BiH u Velikom vijeću. Veliko vijeće čini šest domaćih sudaca, a za kvorum je potrebno najmanje pet sudaca.
Ovo je bitno zato što je u dosadašnjoj praksi Suda upravo Veliko vijeće odlučivalo o najvećem broju predmeta, preko 99 posto predmeta iz apelacijske nadležnosti.
Od novembra 2022. godine do danas, znači već 17 mjeseci, Sud može odlučivati isključivo na plenarnoj sjednici koju trenutno čine tri domaća i tri međunarodna suca.
Ovakva situacija i posljedice su vrlo ozbiljne, a nažalost, najneposrednije će ih osjetiti građani.
Najbrojnijii predmeti su apelacioni, odnosno predmeti u kojima se građani, fizička i pravna lica obraćaju Ustavnom sudu kada smatraju da su im odlukama redovnih sudova povrijeđena prava i sloboda koje garantira Ustavom BiH.
Građani na udaru
Dakle, propustom da izvrše svoju ustavnu obavezu, imenovanja sudaca Ustavnog suda, nadležni iz zakonodavne vlasti direktno onemogućavaju građane da pred sudom ostvare svoja prava", kaže Galić.
Galić je naglasila da se zbog teškoća u radu povećava broj nazavršenih predmeta, na kraju 2023. bilo je čak 8.188 nezavršenih predmeta.
Maksimalno trajanje postupka sa 20 produženo je na 38 mjeseci, prema podacima iz 2023. godine.
Međutim, Galić je dodala da je uprkos poteškoćama prošle godine na plenarnim sjednicama riješeno 1.,510 predmeta, odnosno duplo više nego u prethodnih 13 godina, od 2010. do 2022., kada je ukupno riješeno 726 predmeta na ovim sjednicama.
Sutkinja Helen Keller je također naglasila da je situacija alarmantna, te upozorila napadi na sudstvo dolaze iz krugova koji žele destabilizirati zemlju.
Veliki problem
Naglasila je Keller da vlasti Republike Srpske tražie odlazak stranih sudija, što bi predstavljalo prestanak rada Suda.
"Mi smo odani ustavu ove zemlje, ali ako gledamo u budućnost, onda smo zabrinuti. Problem neimenovanja domaćih sudija je veliki.
To znači da moramo biti uključeni u sve sjednici Suda. To je iscrpljujuće", izjavila je Keller.
Podsjetimo, Ustavni sud je žrtva svojevrsnih političkih igara, jer je predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik nedavno poručio da "sudija iz RS neće biti bez odlaska stranih sudija".
Oko sudija se lome koplja i u Federaciji BiH, jer se vodi rasprava o tome ko će zamijeniti Matu Tadića, odnosno prvorangiranom kandidatu Marini Vukoji se zamjeraju stručne reference, kao i navodna bliskost sa HDZ-om.
