Svijet

“Vakcinacijski nacionalizam” u nastanku u Evropi

Usred nesuglasica o distribuciji vakcina protiv koronavirusa između Evropske unije (EU) i Velike Britanije, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je 17. marta kazala da će EU možda morati zaustaviti izvoz vakcina u Britaniju kako bi osigurala dovoljne količine za sopstvene građane.

"Vidimo naznake trećeg vala pandemije koji se formira u državama članicama i znamo da moramo ubrzati stope vakcinacije", kazala je Von der Leyen, ukazujući na potrebu masovnije vakcinacije unutar EU.

Von der Leyen je slične prijetnje iznijela i u nedjelju, kazavši da bi, ukoliko anglo-švedska kompanija ne ispuni vlastite obaveze opskrbe EU-a, blok mogao spriječiti vakcine Oxford-AstraZeneca da dođu do Velike Britanije. EU je zabrinut zbog nedostatne isporuke iz te kompanije koja je najviše favorizirala Veliku Britaniju. Kompanija Oxford-AstraZeneca obavijestila je EU u januaru da do kraja marta neće biti u stanju da isporuči očekivani broj vakcina. Pojedini čelnici EU-a bili su duboko frustrirani tim saopćenjem kompanije i njenom najavom da će prednost dati britanskom tržištu.

Kuliminacija nesuglasica između zvaničnih Brisela i Londona je očigledna i upućuje EU da posegne za više protekcionističkom politikom. To će dodatno zahladniti odnose između EU-a i njegove doskorašnje članice Velike Britanije.

I London i Brisel su željeli da preuzmu vodeću ulogu u globalnim naporima za vakcinaciju, a Velika Britanija je trenutno ispred EU-a u imunizaciji svog stanovništva. Prema statistikama portala “Our World in Dana“, Velika Britanija je od 20. marta vakcinisala 43 posto svoje populacije, u odnosu na 12 posto vakcinisane populacije unutar EU-a.

Velika Britanija očekuje da bi do juna svaki građanin te zemlje trebao primiti barem jednu dozu anticovid vakcine, što je premijer Boris Johnson istakao kao ponosni plan te države.

druge strane, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel je prije deset dana pohvalio ulogu EU-a, kazavši da bez Evrope ne bi bilo moguće razviti i proizvesti nekoliko vakcina za manje od godinu dana od početka pandemije. On je poručio da je EU svojom solidarnošću omogućio pristup vakcinama i siromašnim zemljama unutar bloka.

Međutim, konkurencija među njima pobudila je zabrinutost zbog „vakcinacijskog nacionalizma“, što bi moglo dublje poremetiti distribuciju vakcina u Evropi i širom svijeta. Bogate zemlje već su optužene za gomilanje vakcina, što predstavlja rizik od nejednake distribucije vakcina širom svijeta, posebno siromašnijim zemljama. Dalje nadmetanje između zemalja s više zaliha moglo bi pogoršati ovo pitanje.

Viši savjetnik generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Bruce Aylward je u februaru izrazio zabrinutost zbog mogućeg rasta nacionalizma u kontekstu vakcinacije te pozvao na veću globalnu saradnju u borbi protiv pandemije.

"Sve što ograničava mogućnost široke distribucije vakcina utjecat će na našu sposobnost kontrole ove bolesti i sprečavanja pojave novih varijanti virusa", kazao je Aylrard i poručio da svijet mora sarađivati da bi pobijedio pandemiju.

U konačnici, pandemija još uvijek nije gotova, čak ni u Evropi gdje proces vakcinacije napreduje. Njemačka je najavila da je treći val već započeo, Italija je ponovo uvela lockdown, a stručnjaci u Velikoj Britaniji tvrde da bi se novi val pandemije mogao dogoditi na jesen, usprkos veoma uspješnom procesu vakcinacije u toj zemlji.

Uporedo s najnovijim izjavama čelnice Evropske komisije Von der Leyen, čini se da je vakcina Oxford-AstraZeneca žrtva vakcinacijskog nacionalizma. Nedavno je nekoliko zemalja EU-a obustavilo uvoz te vakcine nakon izvještaja da je nekoliko primalaca u Njemačkoj, Irskoj i Norveškoj pretrpilo krvne ugruške.

Nasuprot tome što su brojne članice EU-a izrazile bojazan u vezi sa mogućim rizicima AstraZeneca vakcine, činjenica je da je ozbiljnije zgrušavanje krvi zabilježeno kod svega jedne osobe među 500.000 vakcinisanih. Evropska agencija za lijekove je 15. marta saopćila kako nema nikakvih dokaza da ta Oxfordova vakcina uzrokuje pojavu ugrušaka u krvi.

Tokom ove kontroverze, britanski konzervativni parlamentarac Anthony Browne optužio je EU za politizaciju pitanja vakcine AstraZenece, dok je britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab to nazvao "durenjem zbog Brexita". I italijanski ministar zdravstva također je rekao da je to bila "politička odluka" nekoliko država članica EU-a, što dalje implicira da su ti potezi mogli proizaći iz napetosti oko Brexita.

enzije između Brisela i Londona vezane za vakcine su porasle uporedo sa odveć postojanim tenzijama vezanim za Brexit. EU je 15. marta pokrenula pravni postupak protiv Velike Britanije kao odgovor na napore zvaničnog Londona da produži grace period Brexita na uvoz hrane u Sjevernu Irsku. Međutim, u januaru je EU optužen i za pokušaj blokiranja pošiljki vakcina iz Republike Irske u Sjevernu Irsku, koje bi potom trebale biti distribuirane u cijeloj Velikoj Britaniji. Te je optužbe je zvanični Brisel odbacio.

Uporedo s tim, EU se u januaru našao i na udaru grupa za ljudska prava i zdravstvenih stručnjaka. To je uslijedilo nakon što je EU nametnuo nadzor nad svojim vakcinama, što je dovelo do optužbi da EU pokušava ograničiti njihov izvoz izvan bloka. WHO je također kritizirao EU, rekavši da je to još više otežalo sposobnost siromašnijih zemalja da dobiju vakcine i dodatno produžilo pandemiju.

Čelnik Evropskog vijeća Charles Michel rekao da je šokiran optužbama da EU izaziva vakcinacijski nacionalizam, a EU je ranije opravdavao taj monitoring nad vakcinama kao pokušaj zaštite vlastitih građana, sugerirajući da pokušava državama članicama pružiti povlašteni tretman.

U konstantno optužuje Veliku Britaniju i SAD da nisu dostavili dovoljno doza vakcina bloku, a Von der Leyen je kazala da EU jednostavno želi svoj “dio kolača“ kada su vakcine u pianju. Michel je optužio Veliku Britaniju za izricanje zabrane izvoza cjepiva, što je Boris Johnson odbacio.

“Da budem jasan, nismo mi blokirali izvoz niti jedne anticovid vakcine, niti bilo koje komponente za vakcine“, kazao je prije desetak dana britanski premijer Johnson u parlamentu.

Istraživanje londonskog Kraljevskog univerziteta Holloway otkriva da bi velika većina britanske populacije radije dala prednost vakcinaciji britanske javnosti, ukazujući da je nacionalna imunizacija zajednička briga cijelog Zapada.

Kompanija Pfizer je nastojala da zagarantuje svoja prava intelektualnog vlasništva nad vakcinom koju je razvila u partnerstvu s kompanijom BioNTech, kako bi spriječio druge kompanije da dobiju pristup proizvodnim metodama. To pomaže u povećanju vlastite dobiti kompanije. Ova praksa kritizirana je zbog usporavanja masovne proizvodnje vakcina i njihovih komponenti. EU je podržao takvu politiku, a dobrotvorne organizacije, poput Oxfama, optužile su EU za izazivanje vakcinacijskog nacionalizma.

Iako su se Velika Britanija i EU nastojale predstaviti kao autoritativne figure u borbi protiv pandemije, provodeći vlastite akcije vakcinacije, takve podjele stvaraju značajne prepreke u borbi protiv pandemije. To dokazuje važnost neophodnosti povećane međunarodne saradnje kako bi se izbjegli novi problemi, poput novih varijanti virusa u manje vakcinisanim dijelovima svijeta.

Autor teksta je istraživač i novinar koji se pretežno bavi konfliktima i geopolitikom na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike, sa akcentom na dešavanja u Zaljevu.