Svijet

Veliki preokret nakon divljanja cijena energije: Evropa ulazi u opasnu inflacijsku spiralu?

Hoće li se postojeći inflatorni trendovi ispuhati ili bi se pak mogli pojačati i prijeći u opasnu zonu? Na kojem nivou rasta cijena trebaju intervenirati monetarne i fiskalne vlasti?

Dokaza o globalnom pritisku na rast cijena ima na pretek. Tako je u srijedu u Sjedinjenim Državama objavljen 5,4-postotni rast potrošačkih cijena u septembru, najviši u zadnjih 13 godina. Na mjesečnom nivou inflacija je ubrzala u SAD ubrzala na 0,4 posto s 0,3 u prethodnom mjesecu. Cijene u Americi rastu brže nego što u prosjeku očekuju analitičari. I s naše strane okeana pitanje cijena postaje sve više vruće. Prije devet dana objavljeno je kao cijene pri industrijskim proizvođačima u EU nastavljaju ličiti na ono što nazivamo inflacijskom spiralom; u augustu se te cijene bile 13,5 posto više nego u augustu 2020.. Na mjesečnom nivou radi se o vrlo visokom rastu od 1,1 posto. Pri tome su cijene industrijskih proizvođača u augustu doslovno eksplodirale u pojedinim zemljama – Irska +54,8 posto, Belgija +23,9 posto, Danska +23,8 posto.

Grafikon EK pokazuje šokantni skok cijene električne energije i plina

Najveći doprinos rastu cijena pri industrijskim proizvođačima u EU dao je rast cijena energije koji je u augustu u odnosu na lanjski august dosegao 32 posto. Vrlo visok rast zabilježen je i kod poluproizvoda, a iznosio je 14,2 posto. Pri ovome je posebno zanimljivo kako je industrijska proizvodnja u EU u augustu čak pala u odnosu na prethodni mjesec (-1,5 posto), dok rast na godišnjem nivou od 5,3 posto ne prati rast cijena. Njemačka je u augustu na mjesečnom nivou imala pad industrijske proizvodnje od čak -4,1 posto. Cijene energije i zastoji u lancu opskrbe zadali su udarac najjačoj evropskoj ekonomiji, gdje sindikati masovno počinju pregovore o dizanju nadnica zbog inflacije.

Rast cijena energije, posebno prirodnog plina, takav je da Evropska komisija uopće ne dvoji da treba intervenirati, nego je samo pitanje kako to učiniti.

Tablica EK pokazuje promjene u cijenama energenata iz koje je vidljivo drastično povećanje veleprodajnih cijena struje i plina

U srijedu je na kraju radnog dana s adrese Evropske komisije po članicama odaslan dokument Komunikacija komisije Evropskom parlamentu, Evropskom vijeću, Evropskom ekonomskom i socijalnom komitetu i Komitetu regija s preporukama kako se nositi s rastućim cijenama energije. U dokumentu EK upozorava kako je nakon pada cijena energije u 2019., i čak zabilježene tzv. negativne cijene električne energije u 2020., uslijedio šokantni preokret; u ovoj godini su veleprodajne cijene električne energije porasle 200 posto, što je u EU dovelo do rasta maloprodajnih cijena, ali ipak blažeg (prosječno u kolovozu +9 posto).

Poseban problem je ovisnost EU o plinu. Oko 26 posto plina koristiti se za proizvodnju drugih oblika energije, a 23 posto u industriji. Pokazalo se kako je sreća da je udio nuklearne energije u proizvodnji električne energije ostao visokih 25 posto, pogotovo bog visoke ovisnosti EU o uvozu energije, ali još više zbog utrostručenja cijene plina.

Grafikon Eurostata pokazuje rast cijena kuća na godišnjem nivou

U ovakvoj situaciji, procjenjuje EK, u značajnom broju zemalja mnoga domaćinstva ne mogu održavati adekvatnu toplinu u domovima, te zaključuju kako će rast cijena energije imati velike reperkusije na poslovanje kompanija u raznim sektorima: povećat će se pritisak u lancima opskrbe, utjecat će na zaposlenost i dizanje cijena drugih proizvoda i usluga. Na posebno udaru bit će oni ovisni o plinu, kao što su, recimo, proizvođači umjetnih gnojiva. I pored visoke razine zabrinutosti, u EK i dalje vjeruju da su poskupljenja energenata privremena. Prognoziraju da će cijene plina ostati visoke sve do marta 2022., kada bi trebale početi padati. EK donosi i pregled mjera koje članice već poduzimaju ili bi trebale poduzeti kako bi se spriječio negativni utjecaj rasta cijene energije. Pojedine članice tako su počele s primjenom poreznih olakšica najranjivijim (malim) biznisima ali i potrošačima. Neki su išli na administrativno limitiranje cijena. EK procjenjuje da se takve kratkoročne mjere mogu finansirati kroz razne namete i poreze na cijene energije, kao i kroz ekološke poreze. Samo od tzv. EU ETS dozvola, upozorava EK, u godinu dana generiran je prihod od 26,3 milijarde eura.

EK spominje mogućnost direktnih socijalna davanja onima najviše ugroženima, kao i sprečavanje isključivanje iz mreže najranjivijih potrošača. Posebnu pažnju posvetili su i osjetljivom pitanju državnih potpora kompanijama. Najavili su posebnu istragu indikacija anti-kompetitivnog ponašanja na energetskom tržištu. Pojednostavljeno rečeno, cilj je ne dopustiti da pohlepni izvlače ekstraprofite na oporavku od krize izazvane pandemijom.

Valja znati kako se s energetskim deficitom ne suočava samo EU. Ogromne ekonomije Kine i Indije također se suočavaju s manjkom i poskupljenjima.

Grafikon pokazuje kretanje izvoznih cijena Kine

Treba dodati kako indeksi potrošačkih cijena i cijena energije prati i rast vrijednosti drugih vrsta imovine. Tako je Eurostat prije nekoliko dana objavio rast cijena kuća u EU od drugom kvartalu od 7,3 posto u odnosu na lanjski drugi kvartal. Samo u odnosu na prvi kvartal u drugom kvartalu na razini EU cijene kuća rasle su visokih 2,7 posto.

Ne postoji konsenzus ekonomskih stručnjaka kada bi velike centralne banke i fiskalne vlasti trebale intervenirati posebnim mjerama za zaustavljanje rasta cijena. Prema tumačenju glavne ekonomistice MMF-a Gite Gopinath „…centralne banke moraju pratiti drugu rundu učinaka tih povećanja cijene energije koje se prelijevaju u nadnice te u temeljne cijene. To je ono gdje trebate vrlo, vrlo budni“. Pri tome Gopinath inzistira kako centralne banke trebaju biti „spremne djelovati vrlo brzo ako oporavak krene brže od očekivanog ili ako rizici jačanja inflacije postanu očigledni“. No, projekcije su jako nezahvalne. Primjerice, u Kini su developeri u velikim problemima pa pada potražnja za nizom sirovina te bi se trebao očekivati nastavak cjenovne stagnacije. No, glavna kineska institucija za ekonomsko planiranje – Nacionalna komisija za razvoj i reforme – podigla je limit koliko može oscilirati cijena električne energije prema gore s 10 na 20 posto te se čini kako imaju problema s rješavanjem energetskog deficita. Pri tome su kineske izvozne cijene rastu, te mogu utjecati i na daljnje generiranje inflacije u drugim dijelovima svijeta.

Situacija s procjenom trenda kretanja ekstremno je kompleksna. U američkim Federalnim rezervama ipak vrlo oprezno počinju govoriti o tzv. taperingu, tj postepenom usporavanju programa otkupa vrijednosnica. Ozbiljnije dizanje kamata još se ne komunicira niti iz Feda niti iz Europske središnje banke.